BEOGRAD, Slama, kukuruz, repa i drveni opiljci mogli bi u Srbiji da postanu neki od vodećih energenata.
Jer, Srbija ima potencijal da biomasu, čija se energetska vrijednost godišnje procjenjuje na gotovo tri miliona tona ekvivalentne nafte, iskoristi za proizvodnju struje i grijanje, što bi smanjilo uvoz gasa i mazuta. Zbog velikih ulaganja u prilagođavanje kotlova, ipak, ovaj potencijal se vrlo malo koristi.
U biomasu može da se pretvori sav prirodni otpad koji trune. Tako se drveni i šumski otpaci melju u pelet, sitne komadiće spremne za paljenje u kotlovima. Prema riječima ministra poljoprivrede i trgovine Dušana Petrovića, iskorišćenjem od 2,5 do tri miliona tona ekvivalentne nafte u biomasi, Srbija bi povećala bruto domaći proizvod, značajno smanjila uvoz energenata i povećala platni bilans.
– Mazut i gas za grijanje mogli bismo da zamjenimo biomasom u sljedeće četiri godine – kaže Petrović.
Oko 600.000 kubika drvnih ostataka u Srbiji može se pretvoriti u pelet. Statistika, pak, govori da se čak 90 odsto ovih drvnih komadića iz Srbije izvozi na strana tržišta. Proizvođači kotlova za biomasu kažu da je prosječnom domaćinstvu potrebno do 1.500 evra da bi grijanje na gas prilagodili peletu, sijenu ili drugim bioenergentima. Procedura za toplane je znatno komplikovanija, jer potrebno je izraditi studije izvodljivosti i isplativosti, a onda i naći finansijere spremne da ulože velike svote.
– Nijedna toplana u Srbiji ne koristi biomasu, već samo devet postrojenja u Beogradu – kaže Milovan Lečić, prvi čovjek Udruženja toplana Srbije. – Sva postrojenja morate prilagoditi korišćenju ovog energenta, a daljinski sistemi sami jedva održavaju likvidnost. Oko 90 odsto energenata koje trošimo su gas i mazut, pa bi jeftina biomasa znatno smanjila troškove.
Bioelektrana
Prvi kilovati dobijeni od biomase u Srbiji krenuli su u potrošnju prije tačno godinu dana.
Prva elektrana u kojoj se kukuruz, trava, stajnjak, industrijski i kanalizacioni otpad pretvara u struju otvorena je u Dragačici, nadomak Čačka.
Prema riječima vlasnika ovog postrojenja Milana Filipovića, elektrana obezbjeđuje struju, toplotnu energiju, ali i prirodno đubrivo. Novosti