BANJALUKA, Vanredna sjednica gradskog parlamenta, na kojoj će odbornici razmatrati prijedlog odluke o novom zaduživanju grada kod Unikredit i NLB Razvojne banke, održaće se danas sa početkom od deset časova. Odbornici gradske skupštine takođe će razmatrati i prijedlog odluke o odobravanju sredstava na ime uloga u dokapitalizaciji banjalučke Toplane.
Alarmantna situacija u banjalučkoj Toplani i približavanje sezone grijanja natjerali su gradske vlasti da od komercijalnih banaka traže prolongiranje otplate postojećih kredita kako bi se smanjila stopa kreditne zaduženosti grada, odnosno kako bi grad uopšte bio u mogućnosti da digne bilo kakav kredit.
Ukupno zaduženje Banjaluke iznosi oko 210.000.000 maraka, a od tog iznosa više od 180.000.000 grad je dužan domaćim komercijalnim bankama.
Zakonski limit zaduženja
Zbog zakonskog limita zaduženosti do 18% redovnih prihoda, novo spasavanje Toplane i novo zaduženje biće moguće jedino uz prolongiranje otplate, ali to samo znači da će problem, uvećan za još deset miliona za nabavku mazuta i 12 miliona za dokapitalizaciju, doći ponovo na dnevni redu u vjerovatno još težoj finansijskoj situaciji.
– To znači da nema sredstava da se problem rješava sa trenutnim sredstvima, nego se ostavlja na rješavanje nekim budućim generacijama. Rješenje bi bilo da se Vlada Republike Srpske aktivno uključi, jer najveće zaduženje je nastalo u periodu od 2003. do 2012. godine, kada je Vlada gazdovala Toplanom, a ne da se problem prebaci na grad, koji ionako ima goruće probleme, poput već postojećih zaduženja ili problema vodosnabdevanja. Suludo je nastavljati istim principom, dobićemo prolongiranje otplate od banaka, samo da bi se stvorio komfor da se možemo još zaduživati – kaže odbornik Partije demokratskog progresa u gradskom parlamentu Zoran Talić.
Aktivnija uloga vlade
O aktivnijoj ulozi Vlade RS govori se i u redovima pozicije. Problemi sa Toplanom su ogromnim dijelom naslijeđeni iz perioda kada ovo preduzeće nije bilo u nadležnosti grada, a na kraju krajeva i Vlada je korisnik usluga gradske Toplane.
– Sa bankama je obavljen razgovor i za odluku je potrebna saglasnost Skupštine. Na prošloj sjednici smo razgovarali o mini-kotlovnicama i prelasku na biomasu kao sirovinu za grijanje, a što se tiče mini-kotlova, postoji mogućnost da jedan od njih bude pušten u rad do kraja godine, i to onaj na Starčevici. Dugoročno gledano, prelazak na biomasu je rješenje, jer teško je planirati godinu sa mazutom, ne samo zbog skupoće, nego i zbog variranja cijena. Sve analize idu ka tome da je prelazak na jeftiniji energent dugoročno najisplativiji. Vlada Republike Srpske bi svakako trebalo da se uključi. Grad nije jedini krivac za ovakvo stanje, jer najveći deo problema je naslijeđen – tvrdi i odbornik SNSD-a Dragoslav Topić. (Press RS)