BERLIN, Ključni problem Grčke je taj što ovoj zemlji nedostaje poslovni model kojim bi se ostvario privredni rast, a ne da li će joj biti oprošten dio duga oko čega se spore EU i MMF, piše Dojče Vele.
Rolf Langhamer iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila konstatuje da MMF i EU trenutno vode čisto tehničku diskusiju i svađaju se o tome šta bi donijelo opraštanje duga.
“Pravi problem je u tome što Grčkoj nedostaje poslovni model kojim bi se ostvario privredni rast”, tvrdi on.
U analizi Dojče velea se navodi da se sa trećim paketom pomoći problem samo odlaže za budućnost.
Langhamer polazi od toga da će taj paket doći i da će MMF biti deo tog paketa, čak i ako ovoga trenutka razlike među kreditorima i povjeriocima djeluju kao da su nepremostive.
“Kakvo bi to bilo gubljenje obraza MMF-a kada bi sada istupio iz paketa spasa. Onda bi morao da prizna da mora da otpiše dobar dio grčkog duga”, objašnjava on.
Sve u svemu, Njemačka će, kako konstatuje, izaći u susret MMF-u ili daljim spuštanjem kamatne stope, ili odlaganjem otplate na ko zna koji, daleki rok.
“To je isto tako neka vrsta opraštanja duga ali Berlin to tako ne smije da nazove kako ne bi razljutio svoje birače. Za tri godine, nakon isteka trećeg paketa pomoći, ponovo se vraća priča o nerado spominjanom greksitu (izlasku Grčke iz evrozone). I čitava stvar kreće iz početka. To vec možete i da zabilježiti u svom kalendaru”, kaže Langhamer.
Dojče Vele u svojoj analizi podsjeća da MMF smatra da Grčka nije sposobna za otplatu duga koji iznosi skoro 200 odsto BDP-a, te da će ovoj zemlji ponovo dati novac samo onda kada Evropljani Atini otpišu polovinu dugovanja.
Langhamer objašnjava da je MMF pod velikim pritiskom država koje u njemu imaju svoje uloge.
“Mnoge nerazvijene zemlje, ali i zemlje ubrzanog razvoja smatraju da se sa njima mnogo strožije postupalo nego sa Grčkom”, objašnjava on.
Ipak, autori Dojče velea smatraju da ovom stručnjaku nedostaje tačan obračun MMF-a u kojem se vidi kakva je raspodjela tereta u odnosu na kamate i otplatu glavnice.
“Jedna zemlja je beskonačno dug investicioni projekat. Ne radi se dakle o tome da neka zemlja otplati svoje dugove, već o tome da bude u situaciji da otplaćuje svakodnevna potraživanja na koja se obavezala”, objašnjava Langhamer za Dojče vele.
Drugim riječima, on kaže da zemlja mora od novca ostvarenog privrednim rastom da finansira kamate.
Grci evropskim partnerima plaćaju mini-kamate, a za otplati imaju veoma mnogo vremena, a za to vrijeme 21 milijarda evra kredita MMF-a je najskuplji i najnefleksibilniji dio grčkih dugova.
“Srećom, na njega otpada najmanji dio grčkog zaduženja, ali ako MMF nastavi da insistira na tome da se Grčkoj smanji teret zaduženja na osnovu evropskih kredita, onda ta međunarodna finansijska institucija previđa da se to skoro pa nikako neće odraziti na situaciju sa budžetom u Atini”, konstatuje se u ovoj analizi.
Istovremeno se ukazuje da situacija sa budžetom i nakon opraštanja duga ne bi bila ružičasta.
Grčka, objašnjava Langhamer, ima ekstremno slabu bazu za izvoz i bez jasnog poboljšanja izvoza Grčkoj neće uspjeti da udovolji potraživanjima i obavezama koje ima.
Langhamer konstatuje da Grčka ni šest godina nakon izbijanja dužničke krize nije spremna za korenite promjene, jer je referendum sa početka jula pokazao da iza reformskog procesa “ne stoji ni vlada ni narod”. Tanjug