ATINA, Prošla su vremena kada su bogati Arapi, ne pitajući za cijenu, “keširali” ogromne svote stabilnih valuta, ne bi li stekli prestižne nekretnine u centru Londona.
Posljednjih mjeseci, najuglednije agencija za promet nepokretnosti, “preplavljene” su Grcima, koji pazare po sistemu “pare nisu problem, ako je lokacija dobra”.
Potpuno netipično za grčku filozofiju poslovanja. Kriza je, pa se i običaji mjenjaju.
Da se to ne događa u godini u kojoj će prosječni građanin ove prezadužene zemlje imati 30 odsto manja primanja, ništa ne bi bilo čudno. Ovako, postavlja se pitanje koji su to ljudi koji mogu sebi da priušte ekskluzivne apartmane po cijeni kvadrata i od 17.000 evra, u okolini Ridžents parka, i da isporuče gotovinu za nešto povoljniju cijenu.
– Ranije smo svaka tri, četiri mjeseca, imali ponekog kupca iz Grčke. Otkako je tamo počela kriza, dolazi ih i po 15 nedeljno – priča Panos Kucujanakis, Australijanac grčkog porekla, diler u vodećoj agenciji za nekratnine u centralnom Londonu, a prenosi atinski dnevnik “Ta Nea”.
“Kada vam u agenciju uđe Grk, znači da će biti keša”, novo je nepisano pravilo među agentima u britanskoj prestonici, pa su formirani posebni timovi koji više ne čekaju klijente u kancelarijama, nego su se razmileli po Atini i po “poreskim rajevima” na Kipru, u Luksemburgu i Švajcarskoj.
Prema vodećim londonskim dnevnicima, najviše novih kupaca stiže iz krugova brodovlasnika, ali je mnogo i potpuno anonimnih u poslovnom svijetu, a, ipak, platežno sposobnih da kupe stan ili kuću u Londonu.
Odliv kapitala iz grčkih banaka ne pokazuje ništa alarmantno. Deponovana štednja je u februaru bila oko 229,5 milijardi evra, a u prva tri mjeseca tekuće godine smanjena je za 10 milijardi.
Bankari tvrde da razloge ne treba tražiti u panici da će grčke banke blokirati isplatu, već u činjenici da su mnogi bogati privatnici bili prinuđeni da podižu gotovinu, kako bi svoje kompanije održali solventnim.
Dobar dio podignutih sredstava, oko 3,5 milijarde, poslužio je i za kupovinu grčkih državnih obveznica, gdje oni naklonjeni riziku očekuju dobru zaradu. Transferi kapitala na račune podružnica grčkih banaka u drugim zemljama odnijeli su još dodatnih 15 odsto, a cijela milijarda podignute gotovine se objašnjava “psihološkim razlozima”.
Biće da je baš ta kategorija hipersenzibilnih građana primjenila “šoping terapiju” u najprestižnijim londonskim kvartovima.
Kad je zdravlje u pitanju, cijena nije bitna! Novosti
Grčka šoping terapija
