LONDON, Najveći i najambiciozniji projekat Evropske unije, zajednička valuta evro, opasno je ugrožen, piše londonski “Fajnenšel tajms”, uz ocjenu da je “dobra vijest da se na horizontu pojavio novi lider Unije: njemačka kancelarka Angela Merkel, koja određuje u kom smijeru će se EU dalje kretati”.
Njemačka je i jedan od glavnih aktera spasavanja posrnulih ekonomija EU, poput grčke i irske. Grcima je, ovoga puta, pretnju uputio – austrijski ministar finansija Jozefa Prel. On je kazao da bi treća rata kreditnog aranžmana od 110 milijardi evra, zaključenog sa Centralnom evropskom bankom, Evropskom komisijom i MMF, mogla da kasni i da “Austrija nema obavezu da uplati 190 miliona evra svog udjela u kreditu”, jer “Atina nije ispunila obećanja u poreskoj politici”.
Uprkos hitnoj reakciji kabineta evropskog komesara za ekonomske poslove Olija Rena da su u pitanju “tehničke prepreke zbog decembarskih božićnih praznika”, u Atini strahuju da je stvar mnogo ozbiljnija. U prilog takvoj tezi ide i izvještaj Eurostata početkom nedjelje, da je stanje grčke ekonomije mnogo lošije nego što se mislilo.
Uslijedila je neobično žustra reakcija premijera Jorgosa Papandreua o “stvarnoj ulozi Njemačke u rešavanju ekonomskih problema partnera u evrozoni”, kao i serija optužujućih napisa o teško objašnjivom suficitu centralne njemačke banke, dok većina zemalja ima velike probleme sa deficitom.
Da li Beč govori ono što Bon misli, pa se Atini šalje jasna poruka da će finansijka omča morati dodatno da se zategne, ako Grčka želi i dalje “evropske pare” ili je u pitanju “izolovan stav”, pokazaće već naredni dani.
Pažnja evropske javnosti usmjerena je i ka drugom kraju kontinenta, ka Irskoj, a akteri su slični: nacionalna vlada naspram Evrope (tačnije, Njemačke). Londonski “Dejli telegraf” piše da je Irska suočena sa nezavidnim izborom: da napusti evrozonu ili da, uz visoku cijenu, zadrži evro.
– Centralna banka u Frankfurtu, koju sve više finansiraju razljućeni Nijemci, a koja je tajno pomagala posrnulim irskim bankama, sada će morati da u suštini kolonizuje Irsku, što sasvim sigurno nije željeni krajni rezultat viševjekovne borbe za nezavisnost od Britanije – ocjenjuje list.
Ljuti u centru
Unije, u Briselu, burne reakcije zbog propasti novog, za 2,9 odsto uvećanog budžeta Unije, koja će u novu godinu ući, kao Srbija u nekim prethodnim godinama, sa “privremenim finansiranjem”. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso optužio je Britaniju, predvodnika “pobune”, za “napuštanje evropskog duha”, kazavši da je sprječavanje sporazuma o novom budžetu – “udarac ljudima širom Evrope”. London, međutim, nije želeo da taj “evropski duh” plaća dodatnih 450 miliona funti godišnje. Britancima, ali i Holanđanima i Njemcima, ne sviđaju se ni zahtjevi da se briselskoj “naddržavi” omogući da sama sakuplja poreze. Novosti