SARAJEVO – Dok cijela Evropa strepi od mogućnosti nestašice i značajnog poskupljenja energenata zbog krize i uvodi restrikcije za smanjenje potrošnje plina i struje, u Bosni i Hercegovini, čini se, nema mjesta zabrinutosti. Bar kad su u pitanju vladajući.
S druge strane, građani strepe od onoga što slijedi, a ekonomisti poručuju da nas čeka žestoka borba za opstanak, piše Večernji list BiH.
Strepe od gladi i hladnoće i prošlu zimu mnogi su jedva prezimili. Stotine tisuća ljudi u BiH strepjele su od gladi i sa zebnjom pogledavale hoće li skromne zalihe drva izdržati do proljeća. I prije koronakrize te rata u Ukrajini svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine preživljavao je s od 90 do 150 KM mjesečno.
Svjetska kriza prelijeva se na sve pore i bosanskohercegovačkog društva. Cijene nikad nisu bile veće, a nažalost, ovisni smo o uvozu jer (pre)malo proizvodimo. A cijene svih proizvoda i usluga iz dana u dan ne prestaju rasti. Skuplje plaćamo hranu, gorivo, plin, usluge, dok, s druge strane, prihodi malo ili pak nimalo ne rastu.
Sindikalna potrošačka korpa u septembru prošle godine iznosila je 2152,51 KM, a ove godine 2852,37 KM, dakle, četveročlanoj porodici sada treba 700 KM više nego lani.
Sve više prehrambenih artikala za građane postaje luksuz, a meso je definitivno na prvom mjestu te liste. Zbog stalnog smanjenja stočnog fonda u Bosni i Hercegovini će u idućem vremenu doći i do nedostatka domaće govedine na tržištu te će meso postati luksuz, čak i onima koji nisu spadali u kategoriju siromašnih.
Smanjenje proizvodnje govedine dovesti će do još većeg uvoza mesa sumnjivog kvaliteta, a cijene će drastično porasti.
Prema podacima Evropske komisije o kretanjima na tržištu, ističe se kako će se proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjiti za 0,6 posto u ovoj godini. Kako se navodi u ovom izvještaju, rast cijena govedine počeo je sredinom 2021, a u maju 2022. dosegnuo je gotovo 500 evra za 100 kilograma.
U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se kako će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane, stoji u izvješću.
“Naše političare selo ne zanima. Ne piše nam se dobro. Sad se zbog visokih cijena žita i ne isplati baviti poljoprivredom. Ono što je sigurno, uvozit ćemo još više mesa sumnjivog kvaliteta”, kazao je Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Srpske.
Zima je i prije posljednje krize bila doba godine kad su troškovi rasli prvenstveno zbog sezone grijanja, a ova će po tom pitanju biti osobito teška. Kako se grijati? Drvo, a posebno pelet, višestruko je skuplje nego prošle godine, što će se odraziti na kućne budžete. Cijena prirodnog gasa je u godini dana povećana gotovo 100%.
Gas je već poskupio i pitanje je kolika će mu cijena biti do kraja sezone grijanja i hoće li ga uopće biti. Za očekivati je i povećanje cijene električne energije.
Sve to negativno će se odraziti na standard bh. građana. Za nekoliko dana na snagu stupa i obvezna zimska oprema za vozila, a i gume su ove godine skuplje za oko 20 posto u odnosu na prošlu, što dodatno komplicira život građanima.
Što se tiče cijena hrane, situacija nije nimalo ohrabrujuća. Eurostat je objavio da su cijene hljeba naglo porasle u cijeloj Uniji. Hljeb nikada nije bio skuplji nego sada. Što kažu građani?
“S obzirom na to da nije došlo do rasta plata ili je došlo do nedovoljnog rasta, građani će se naći pred izborom što platiti – račune ili hranu”, kaže makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. Agencije