BANJALUKA, Građani BiH u protekloj godini uštedjeli su još jednu milijardu maraka, pa njihovi ukupni depoziti na računima banaka sada iznose 12,3 milijarde KM.
Po podacima Centralne banke BiH, na kraju januara ove godine ukupni depoziti u BiH iznose 21,9 milijardi konvertibilnih maraka, što je za dvije milijarde KM više nego u istom razdoblju godinu ranije.
Dakle, najveći udio u depozitima predstavlja štednja građana, koja čini gotovo 52% ukupnih depozita. Ono što je zanimljivo jest da štednja građana u BiH konstantno raste uorkos tome što kamate na štednju već duže vrijeme padaju.
Prije nekoliko godina banke su se natjecale koja će ponuditi veću kamatu na štednju jer im je trebao novac, dok je sada situacija obrnuta.
Kamate stalno padaju, a prinosi su minimalni jer banke imaju viška novca.
Tako, recimo, prosječna kamata na štednju u konvertibilnim markama oročenu na razdoblje do dvije godine trenutno iznosi 1,29%.
Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka, kaže da su kamatne stope na štednju samo odraz stanja na tržištu.
“Ni kamate na kredite nikada nisu bile niže. U državi su svi plasirani krediti pokriveni depozitima, pa banke nemaju razloga natjecati se u prikupljanju novih depozita tako što bi plaćale visoke kamatne stope”, objašnjava Bajić.
Dodaje i da banke u BiH na višak novca, odnosno depozita kod Centralne banke, plaćaju negativnu kamatnu stopu, što je dodatni trošak bankarima.
Na depozite imamo troškove nadzora, osiguranja te plaćamo negativne kamatne stope kod banaka u inostranstvu za novac koji kod njih imamo zbog platnog prometa – navodi Bajić.
Zato su gotovo kod svih banaka depoziti po viđenju bez prinosa. U idućih nekoliko mjeseci, po prognozama analitičara, može se očekivati mirovanje kamatnih stopa i na kredite i štednju, a nakon toga blagi rast.
Građani BiH su svojevrsni povjeritelji banaka jer kod njih imaju više depozita nego što su uzeli kredita, i to za tri milijarde KM.
Krediti građanima u bankama na kraju januaru iznose oko 9,3 milijardi KM. Do svjetske ekonomske krize odnos je išao u korist kredita, a nakon toga građani su počeli sve više štedjeti, piše Večernji list.
