BANJALUKA, SARAJEVO, Svaki građanin BiH u prosjeku godišnje pojede 21,3 kilograma mesa, što nas svrstava na 128. mjesto liste svjetskih zemalja, pokazuju podaci istraživanja koje je objavio list “The Economist”.
Prema ovom istraživanju Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, koje je obuhvatilo 177 svjetskih zemalja, na prvom mjestu nalazi se Luksemburg, a na poslednjem Indija.
Naime, od 21,3 kilograma mesa, koliko godišnje pojede svaki bh. stanovnik, 7,9 se odnosi na govedinu, 5,3 na svinjetinu, 7,6 na meso peradi te pola kilograma na ovčije i kozije meso.
Upravo taj podatak upućuje na vrlo nizak standard bh. građana, dok sa druge strane, predstavnici potrošačkih udruženja smatraju da nema razloga za brigu, jer to ne znači da se građani BiH loše hrane.
Ono što je pokazala ova analiza je i činjenica da daleko zaostajemo za zemljama regiona. Tako se od zemalja bivše Jugoslavije Slovenci nalaze na 25. mjestu sa prosjekom od 83,8 kilograma mesa godišnje, Srbija na 26. sa prosjekom od 82,3 kilograma, Hrvatska na 73. mjestu sa 52,3 kilograma, te Crna Gora na 81. mjestu sa prosjekom od 46 kilograma.
Vodeće pozicije ove liste drži Luksemburg, čiji građanin pojede nevjerovatnih 136,5 kilograma mesa, zatim slijede SAD sa 125,4 kilograma, Australija sa 121,2, Novi Zeland sa 115,7, te Španija na petom mjestu, čiji prosječan građanin pojede 110,2 kilograma mesa godišnje.
Na začelju je Indija, jer kako je istraženo, prosječan Indijac pojede tek 3,2 kilograma mesa, dok je analiza još pokazala i da najviše svinjetine, 66 kilograma, jedu Austrijanci, zatim Srbijanci 64 kg i Španci 60,9 kilograma.
Isto tako, jedan od zaključaka je i da je, iako se većina zapadih zemalja nalazi na vrhu liste, u zemljama poput Kine, Argentine ili Kuvajta zabilježen nagli rast konzumacije mesa i mesnih proizvoda.
Predstavnici potrošačkih udruženja smatraju da ova pozicija ne treba mnogo da nas zabrine, jer to ne znači da se bh. potrošači loše hrane, pošto se bjelančevine mogu nadomjestiti drugim proizvodima. Oni navode da ove podatke ne treba shvatiti mnogo tragično, ali da bi ipak bilo dobro da se pomjerimo svega nekoliko mjesta naviše.
Gordana Bulić, predsjednik UO Saveza udruženja potrošača BiH, rekla je da je meso jedna od skupljih namirnica, pa ga mnogi ne mogu priuštiti sebi u potrebnim količinama.
“BiH ima dosta dobar izbor goveđeg, svinjskog i mesa peradi, ali dosta loš izbor mesa od divljači i malu upotrebu ribljeg mesa”, rekla je ona. Dodala je da stanovnike zemalja s velikom potrošnjom mesa, vjeovatno tempo i način života tjera da jedu velike količine mesa, jer nemaju vremena da kuvaju kod kuće i prave ručkove sa manje mesa, a više priloga.
“Kod nas je uobičajeno dosta priloga, krompir, paprika, i malo je drugačija kuhinja, pa domaćica može uz manju količinu mesa napraviti kvalitetan ručak”, kazala je Bulićeva.
Nutricionista Vesna Rudić-Grujić rekla je da su zvanične preporuke da crveno meso ne treba jesti više od dva do tri puta sedmično, a da jednom ili dvaput sedmično treba konzumirati ribu.
“U principu, treba reći da ljudi žive i bez mesa, imate i vegetarijance, koji određenim načinom održe optimalno zdravlje”, rekla je ona.
Potrošnja mesa u zemljama regiona
25. Slovenija 83,8 kg
26. Srbija 82,3 kg
73. Hrvatska 52,3 kg
81. Crna Gora 46 kg
128. BiH 21,3 kg
Nezavisne novine