NOVI SAD, Grad Novi Sad će krajem aprila ili u prvoj polovini maja, ponuditi emisiju obveznica od šest miliona evra čije kupovanje je omogućeno izmjenama Zakona o javnom dugu građanima Srbije.
Riječ je o trećoj tranši obveznica koju Grad nudi, od ukupne emisije od 35 miliona evra, na ime namjenskog kredita za realizaciju četvrte faze Bulevara Evrope i izgradnje 110 kilometara (km) kanalizacione mreže u prigradskim naseljima, rekao je član Gradskog vijeća zadužen za finansije Živko Makarić. „Ova tranša, za razliku od prethodne dvije koje su emitovane, ima garanciju Sjedinjenih Američkih Država, preko njihove Agencije za međunarodnu pomoć (USAID), u iznosu od polovine ukupne emisije, to jest, tri miliona evra”, rekao je Makarić.
Obveznice će, osim fizičkih lica, moći da kupe kompanije, privredna društva, ali i profesionalni investitori, to jest, banke i investicioni fondovi, koje su mogle da kupuju obveznice i u prethodnim tranšama.
Obveznica će biti kuponska, koštaće 100 evra, kamatna stopa će iznositi šest odsto, a rok oročenja je na 12 godina, s tim da su prve dvije godine „grejs” period, kada će gradska vlada isplaćivati kamatu, a od treće godine, uz kamatu i dio glavnice.
Kao razlog zašto bi građani trebalo da se odluče na ovaj, u Srbiji nov vid štednje, Makarić je naveo interes samih građana. „Građani na ovaj način imaju sigurnu i vrlo atraktivnu hartiju od vrijednosti, kao i povjerenje u Grad Novi Sad kao stabilnu lokalnu samoupravu sa najboljim međunarodnim kreditnim rejtingom u Srbiji,” kazao je Makarić.
Makarić je dalje ukazao kako je Novi Sad, “grad sa stabilnim finansijama, pa je i vaša investicija u veoma sigurnim rukama, a usput dobijate i značajan prinos, mnogo veći nego što biste ostvarili na tržištu da ste oročili sredstva kod poslovnih banaka”.
Po Makariću, posebno bi građanima Novog Sada mogla da bude interesantna kupovina obveznica njihovog grada, jer tako „praktično učestvuju u izgradnji Bulevara Evrope i kanalizacione mreže u prigradskim naseljima”.
Ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu u Novom Sadu, Siniša Ostojić, složio se da je kupovina gradskih obveznica dobar vid štednje za građane Srbije, jer su „primjera radi, banke u ‘Nedjelji štednje” nudile kamatnu stopu koja nije prelazila 5,5 procenata”. „Ukoliko dobijate šest odsto, zašto ne biste kupili po šest odsto, pogotovo što nemate rizik promjene deviznog kursa, umjesto da uložite u banku sa 5,5 odsto” pojasnio je Ostojić.
Ostojić smatra da kupovina gradskih obveznica nije veliki rizik za građane, jer je riječ o opšteobavezujućujoj obveznici, što znači da, će „po isteku roka dospjeća, gradska vlada morati da je isplati”. „Gradska vlada može da isplati dug i iz ponovnog emitovanja novih obveznica, ukoliko ne može iz sopstvenih redovnih, prenesenih, ili transfernih prihoda koja pripadaju lokalnim kolektivitetima”, dodao je profesor.
Ipak, kod kupovine gradskih obveznica postoji rizik likvidnosti, jer se, kako je dodao Ostojić, „one ne nalaze u zvaničnoj berzanskoj prodaji, pa se neće uvijek znati cijena i neće se uvijek u potpunosti znati koliki je prinos”.
Kod oročavanja novca na period od 12 godina, građani bi mogli da strepe i od promjene političke strukture u gradskoj vladi.
Budući da je, međutim, odluku o prodaji gradskih obveznica usvojila Skupština grada, nju, kako je istakao Ostojić, „po pravilu, ne može niko da mijenja, ali zato prodaja obveznica zavisi od stepena povjerenja u aktuelnu vlast”. „Emisija hartija od vrijednosti predstavlja svojevrstan test za gradsku vladu, što je opet, njen rizik, jer ukoliko cjelokupna emisija bude prodata, onda je to nešto što je vrlo dobro za gradsku vlast, to znači da vlast ima dobar rejting i da građani Novog Sada imaju stoprocentno povjerenje”, obrazložio je Ostojić.
Da eventualna promjena vlasti neće uticati na vraćanje duga građanima tvrdi i Makarić, budući da je prodaja obveznica vezana za namjenski kredit za realizaciju infrastrukturnih projekata.
Grad Novi Sad je do sada prodao dvije tranše ovih obveznica u ukupnom iznosu od 29 miliona evra, a kupac cjelokupne emisije je Unikredit banka. Tanjug