KOPENHAGEN, Kopenhagen je bankrotirao 1994. godine, a onda je uspio da od oronulog, industrijskog centra, postane, zvanično, najbolje mjesto za život na svijetu.
Danski urbanista Jakob Matzen, koji je nedavno gostovao u Muzeju šabačkih Jevreja u Šapcu, održao je predavanje, koje je počeo fotografijom luke u kojoj građani opušteno plivaju.
To je prije 40 godina bilo nezamislivo jer je voda bila toliko zagađena da je kupanje bilo, blago rečeno, nebezbijedno.
Kopenhagen danas ima očišćenu i uređenu luku u kojoj stanovnici uživaju, kao i odličnu infrastrukturu i urbanističku politiku koja akcenat stavlja na bicikliste i pješake.
Jakob Matzen objasnio je da je nakon bankrota grada prije 25 godina, zemljište Kopenhagena prebačeno u vlasništvo organizacije By & Havn, ali da grad ipak posjeduje 95% njenih dionica.
Nakon uspostavljanja ovakve organizacije, počinje preporod grada.
Kopenhagen se trenutno nalazi pod upravom glavnog gradonačelnika i šest dodatnih gradonačelnika iz različitih oblasti.
Čovjek i njegove potrebe
Čovjek i njegove potrebe, kao i stanje njegovog duha bili su od izuzetnog značaja za urbanističku i arhitektonsku transformaciju Kopenhagena.
Panorama grada, kakva je nekada bila, nije se značajno izmjenila. Novi objekti uglavnom ne prelaze četiri do pet spratova, osim novih posebno značajnih gradskih građevina, koje su nešto veće visine i gabarita, prenosi portal Gradnja.
Značajan element Kopenhagena je voda. Osim luke, koja je uređena na način da se u njoj danas može neometano kupati, postoje i mnogobrojni vodeni kanali.
Naime, stanovnici Kopenhagena nerjetko imaju problem sa znatnim količinama padavina, tako da je posebna studija bila usmjerena na stvaranje malih kanala kroz grad koji bi što efikasnije sakupljali kišnicu koja se potom vraća u sistem.
Održiva ekonomija
Danci su poznati po brizi za održivost, pa je tako i kroz projekat transformacije Kopenhagena utkan niz projekata iz ove oblasti, poput beskrajnih polja vetrenjača, ali zelenih krovova na restoranima koji na vrhu objekta imaju bašte gde uzgajaju biljke i povrće za svoje potrebe.
S obzirom na činjenicu da 50 posto stanovnika Kopenhagena svakodnevno koristi bicikl kao prevozno sredstvo, od izuzetnog značaja je bilo oformiti funkcionalan sistem za bicikliste u gradu.
Visoke cijene stanova
Skupe nekretnine su još jedan problem. Naravno, njihove cijene su porasle jer je ovaj grad jedan od najpoželjnijih za život na svijetu, pa bi mnogi željeli da se baš tu trajno nastane.
Svakog mjeseca u Kopenhagen se doseli novih 1.000 građana, te se planira da će do 2029. godine populacija ovog grada biti veća za 100.000 ljudi.
Da bi se smanjila cijena nekretnina, u danskoj prestonici prave se nova ostrva nasipanjem zemljišta koje je iskopano gradnjom novih linija metroa. Time će se dobiti jeftini stanovi i stanovi za studente. Anđela Aleksić/Gradnja
