BANJALUKA, Uklanjanje administrativnih barijera i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja u RS, privlačnog za domaće i strane investitore od početka je primarni cilj koji sam postavila pred sebe i svoje saradnike.
U tom pravcu se išlo i u izradi novog Zakona o uređenju prostora i građenja koji je trenutno u fazi nacrta i usaglašavanja.
Istakla je ovo u razgovoru za “Novosti” ministarka za prostorno uređenje, građenje i ekologiju Srpske Srebrenka Golić i dodala da se aktivno radi i na izmjenama Prostornog plana, u službi razvoja RS, a u skupštinskoj proceduri bi trebalo da se nađe u drugoj polovini ove godine.
* Kako biste opisali trenutno stanje u građevinskom sektoru Srpske?
– Stanje i dalje nije zadovoljavajuće, ali u ovoj godini očekujemo početak izgradnje dionice auto-puta Banjaluka – Doboj, Termoelektrane “Stanari” i TE “Ugljevik 3”, radove na projektu “Gornji horizonti” i uopšte u elektroenergetskom sektoru, zbog čega sa pravom očekujemo da će situacija i za domaće građevinare biti povoljnija. Na primjer, na izgradnji TE “Stanari” oko 90 odsto radova će obaviti domaća preduzeća. Naša građevinska preduzeća imaju šanse da dobiju velike poslove u zemlji, ali i u inostranstvu, pogotovo ako se udružuju u konzorcijume. I na tome se već radi.
* Postoje li rješenja za stagnaciju u oblasti stanogradnje?
– Tu imamo klasičan tržišni odnos ponude i potražnje. Krediti su još skupi, stopa nezaposlenosti je velika, a Vlada, osim povoljnih kredita koje, posredstvom komercijalnih banaka plasira IRB, nema drugih načina da stimuliše stanogradnju. Mada, moram reći da Vlada i u ovoj godini, finansira izgradnju objekata za rješavanje stambenih potreba boračke populacije, izbjeglog i raseljenog stanovništva, višečlanih porodica te socijalno ugroženih kategorija, što znači da se gradi, ali činjenica je da je finansijska kriza negativno uticala na stanogradnju.
* Ima li značajnijih projekata u oblasti zaštite životne sredine?
– U oblasti zaštite životne sredine posvetili smo se usaglašavanju naših propisa sa direktivama EU i na narednom zasjedanju Narodne skupštine na dnevnom redu naći će se Prijedlog zakona o zaštiti životne sredine i Nacrti zakona o Nacionalnom parku “Kozara” i zakona o Nacionalnom parku “Sutjeska”. U proceduri je i donošenje podzakonskih akata iz oblasti upravljanja otpadom, koji će regulisati pitanje upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom. Drugi projekat upravljanja otpadom, na kojem radimo, podrazumijeva izgradnju regionalnih sanitarnih deponija i finansira se kreditom Svjetske banke, a projekat zaštite nacionalnih parkova i rezervata iz grant sredstava – GAF.
* Izgradnja poslovnog objekta na lokaciji parka kod Medicinske elektronike izazvalo je nezadovoljstvo dijela Banjalučana. Da li je investitor ispunio sve uslove za izgradnju?
– Investitor “Grand trejd” d.o.o Banjaluka je dostavio svu zakonom propisanu dokumentaciju i Ministarstvo je 3. maja 2012. izdalo ovom investitoru odobrenje za izgradnju faze A1 podzemnih etaža bruto površine 12.450,90 metara kvadratnih, kao prve faze izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa na lokaciji kod Elektronike. Uzeli smo u obzir da je prostorno-planskom dokumentacijom još iz vremena prije rata, od 1974. ova parcela bila predviđena za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Takođe, i revizija regulacionog plana, koja je prošla i Ustavni sud Republike Srpske, predvidjela je stambeno-poslovni objekat na toj lokaciji. Činjenica je da se ova parcela sve vrijeme kroz dokumentaciju vodila samo kao neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište.
*Da li je bilo zahtjeva NVO sektora, koji učestvuje u protestima, da se sastanu sa predstavnicima Ministarstva kako bi se razgovaralo o spornom pitanju?
– Nikakav zvanični zahtjev za sastanak od građana koji protestuju nismo dobili niti zvaničan zahtjev za uvid u dokumentaciju. Ministarstvo je postupilo u skladu sa zakonom, a svu dokumentaciju smo dostavili narodnim poslanicima, koji su to u poslaničkim pitanjima zahtjevali.
Stimulacija gradnje i takse?!
Promijenjen je Zakon o administrativnim taksama u dijelu koji se odnosi na smanjenje republičkih taksa koje investitori plaćaju da bi započeli s gradnjom. Ovo smanjenje se najviše odnosi na objekte velike predračunske vrijednosti, jer je ranija taksa od 0,3 odsto bila nestimulativna za potencijalne investitore velikih infrastrukturnih objekata i kapitalnih investicija i, prema našim saznanjima, jedan je od razloga zbog kojeg su se investitori odlučivali za ulaganje i izgradnju takvih objekata u zemljama u okruženju u kojima je slična taksa propisana u neuporedivo manjim iznosima – kaže ministarka Golić.
Usklađivanje zahtjeva
-Zaštita životne sredine ne znači zabranu građenja ili proizvodnje. Svi objekti za koje se procjeni da mogu imati uticaj na životnu sredinu u postupku izdavanja odobrenja za građenje moraju dobiti i ekološku dozvolu, kojom se propisuju sve mjere koje investitor mora ispuniti i poštovati u toku izgradnje i eksploatacije objekta kako bi se uticaj na životnu sredinu sveo na najmanju moguću mjeru. U skladu sa našim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama sve procedure, koje se tiču izdavanja ekološke dozvole su transparentne i u njih je uključena javnost. Znači, javnost može da se izjasni o svakom konkretnom slučaju – navodi ministarka Golić. Novosti