SARAJEVO, Sarajevska berza (SASE) će u ovoj godini ostvariti promet oko 470 miliona KM, što je oko 2,5 puta manje nego prošle godine kada je vrijednost trgovine dostigla rekordnih 1,27 milijardi KM, kaže direktor SASE Zlatan Dedić.“To je posljedica uticaja globalne krize na tržište kapitala i niza domaćih okolnosti”, kaže Dedić sumirajući kretanja na tržištu kapitala u FBiH u 2008. godini.
Ističe da SASE još nije donijela plan za narednu godinu, jer je teško predvidjeti kakve će prilike vladati na svjetskom tržištu i u domaćoj ekonomiji. Očekuje da bi ovih dana preduzete mjere za poboljšanje trgovanja i povećanje vidljivosti domaćeg tržišta mogle dati rezultat tek 2010. godine.
Zašto je ovogodišnji rezultat skroman?
DEDIĆ: Ova godina je generalno na tržištu kapitala i u finansijskom sektoru bila vrlo teška. Osim globalne krize na pesimizam su uticali i domaći faktori. Tu, prije svega, mislim na sporo provođenje ekonomskih reformi, na nedonošenje odluka o nastavku privatizacije, pa samim tim i prodaje državnog kapitala putem berze, neizdavanje obveznica po osnovu stare devizne štednje i sporu reformu penzionog sistema. No, bez obzira na to, gledamo s optimizmom na iduću godinu, očekujući da se riješi problem izdavanja obveznica stare štednje, a nadamo se i odlukama o prodaji državnog kapitala i ubrzanju reformi koje bi mogle dati poticaj razvoju tržišta kapitala.
Kada ćete donijeti plan za narednu godinu? Ranijih godina obično ste ga u ovo vrijeme imali.
DEDIĆ: Sačekaćemo završetak posljednjeg dana trgovanja u ovoj godini da bismo mogli planirati što realniji obim trgovanja i finansijski plan. Očekujem da ćemo kreirati plan u okvirima ovogodišnjeg prometa.
Bez obzira na nešto veći promet u drugom polugodištu, indeksi su u posljednjih 30 dana došli na najniži nivo i, čini se, dostigli su istorijski minimum?
DEDIĆ: SASX-10 je blizu istorijskog minimuma. Ali s obzirom na to da smo mi na tržištu kapitala po prirodi optimisti, onda uvijek naglašavamo da indeksi nisu pali ispod početnih vrijednosti, što se, nažalost, desilo kolegama iz Banjaluke ovih dana. U svakom slučaju, nadamo se da će mjere koje berza preduzima u smislu atraktivnosti i vidljivosti tržišta dati rezultat. Da podsjetim, berza je postala vidljiva na “Blumbergu”, a od početka naredne godine će se pojaviti na “Rojtersu”. Takođe, podaci o trgovanju u realnom vremenu mogu se vidjeti preko Bečke berze, a samim tim i više od 100 distributera podataka ih mogu distribuirati svojim investitorima.
Osim toga, organizujemo prezentacije u zemlji i inostranstvu, a preduzeli smo i mjere za poboljšanje trgovanja. Rezultati ovih aktivnosti možda neće biti vidljivi u 2009. godini, ali to je na neki način priprema za 2010. godinu. Naš cilj je da u 2009. godini preduzmemo sve aktivnosti koje bi omogućile oporavak u narednom periodu, normalno kad i uticaj globalne krize oslabi.
Šta mislite o tvrdnjama da politika kamatnih stopa može bitno uticati na berzu, s obzirom na to da su kamate na štednju povećane i da je u uslovima krize možda sigurnije držati novac u banci nego investirati na tržištu kapitala?
DEDIĆ: Jasno je da politika kamatnih stopa utiče na investitore. Normalno, do investitora je da procijene gdje njihov novac više vrijedi, da li pohranjen u banci ili investiran u vrijednosone papire i druge finansijske instrumente. Iskusni investitori će procjenjivati te mogućnosti i opredjeljivati se za one investicije za koje smatraju da su za njih najbolje.
Na Banjalučkoj berzi se pojavila prva javna ponuda dionica. Da li će na SASE biti IPO-a, s obzirom na to da bi u uslovima krize takav način prikupljanja kapitala kompanijama bio veoma dobar?
DEDIĆ: Ima nekih razmišljanja, ali konkretnih pokušaja još ne. Pozivam sve one kojima je kapital potreban da uzmu u obzir alternativu prikupljanja kapitala putem tržišta kapitala. Mislim da je to dobra prilika za dobre kompanije, s obzirom na njihove performanse i imidž koji imaju u domaćoj javnosti. Mislim da za određen broj kompanija ne bi bio problem da prikupe kapital putem IPO-a pod povoljnim uslovima, umjesto da se skupo zadužuju kod komercijalnih banaka.Nezavisne novine