OHRID, Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je da predstoje godine velike neizvjesnosti, izazvane svjetskom finansijskom krizom koja sasvim sigurno neće zaobići region jugoistočne Evrope, te da globalna finansijska kriza zahtijeva globalne odgovore.
“Nema sumnje da će međunarodna finansijska kriza indirektno uticati na zemlje cijele regije i smanjiti njene izglede za nastavak visokih stopa ekonomskog rasta iz prethodnih godina”, upozorio je Radmanović obraćajući se učesnicima Regionalnog ekonomskog foruma koji se održava u Ohridu.
Kada je riječ o BiH, Radmanović je naveo da se može očekivati da će se ekonomska kriza reflektovati na nekoliko ključnih segmenata.
“Bankarski krediti će biti skuplji, što će smanjiti obim investicija i likvidnost u privredi, obim ukupne tražnje roba i usluga i usporiti ekonomski rast. Drugo, postoji opravdan strah od smanjenja priliva direktinih stranih investicija, a recesija, koja će vjerovatno zahvatiti Evropu i regiju, kao naše najznačajnije spoljnotrgovinske partnere, nepovoljno će djelovati na izvoz, koji je naša nasušna potreba”, objasnio je Radmanović.
On kaže da se može očekivati smanjenje vrijednosti doznaka od dijaspore, pogotovu ako dio iseljenika zbog recesije ostane bez posla, te da će dalja privatizacija državnog kapitala u preduzećima biti usporena, jer je trenutno nepovoljno vrijeme za njegovu prodaju.
“BiH ima tu prednost da je njen spoljni dug kako javni, tako i privatni, relativno mali, u odnosu na druge zemlje u širem regionu. Nivo kredita banaka je takođe umjeren, a krediti su relativno dobro osigurani. Ovo su značajne prednosti za ublažavanje posljedica globalne finansijske krize”, konstatovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Prema Radmanovićevim riječima, Savjet ministara BiH, vlade entiteta i Centralna banka preduzeli su neophodne mjere u pravcu očuvanja finansijske stabilnosti.
“Međutim, vrijeme će svakako tražiti preduzimanje brojnih novih mjera. Prije svega, moraće se više pažnje i angažovanja posvetiti pitanjima koja doprinose unapređenju konkurentske sposobnosti privrede, radi povećanja izvoza. Potrebno je, koliko je to moguće, dio javnih rashoda usmjeriti u produktivne svrhe, kako bi se ublažili negativni efekti pada investicija”, istakao je on.
Radmanović je upozorio da ekonomska kriza nameće potrebu zaštite socijalno ugroženih slojeva stanovništva, koji su najosjetljiviji na njene posljedice, zbog čega je neophodno ostvarivati produktivniju proizvodnju, manju potrošnju, veću štednju, više izvoziti, a manje uvoziti.
“Globalnu krizu treba da rješavamo zajedno sa drugima, u mjeri u kojoj je to moguće, pri tom ne zapostavljajući svoje interese. U ovakvim vremenima i velike ekonomske sile prevashodno čuvaju vlastite interese. Ne smijemo dozvoliti da, u realnosti u kojoj živimo, budemo kolateralna šteta svjetske finansijske krize”, naglasio je Radmanović.
Vrijeme je pokazalo, konstatovao je Radmanović, da se ekonomijom 21. vijeka ne može upravljati instrumentima 20. vijeka.
“Mnoga pravila igre na svjetskom finansijskom tržištu moraju se promijeniti kako bi se svjetski finansijski sistem sačuvao od nepromišljenih poteza”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.