NJUJORK, Filantropi Bil i Melinda Gejts poručili su u svom već tradicionalnom godišnjem pismu da su optimistični oko budućnosti siromašnih i bolesnih u svijetu, upozorivši na tri mita koji ruše napore da se svijet izvuče iz siromaštva, spasu životi i poprave životni uslovi.
U šestom po redu pismu, koje se proteklih godina fokusiralo na aktivnosti fondacije Gejts, najveće humanitarne fondacije u svijetu, oni pokušavaju da razbiju predrasudu da je siromašnim zemljama suđeno da ostanu siromašne, da je strana pomoć bacanje para i da spasavanje života vodi prekomjernom rastu stanovništva.
“Sva tri stava nude tmurnu sliku budućnosti, koja kaže da se situacija ne popravlja, da svijet ostaje siromašan i bolestan, kao i da postaje prenaseljen. Mi tvrdimo suprotno, da svijet postaje bolji i da će za dvije decenije još više napredovati“, rekao je Gejts.
Podaci o bruto domaćem proizvodu pokazuju da mnoge zemlje koje su nekada smatrane siromašnim sada imaju rastuće ekonomije.
U Africi, koja se suviše često naziva beznadežnim slučajem, prosječan životni vijek porastao je od 1960-ih, uprkos epidemiji HIV-a. Pored toga, više djece ide u školu i manje ljudi je gladno. “Dovoljno sam optimističan da predvidim da do 2035. gotovo da neće biti siromašnih zemalja u svijetu”, navodi Gejts.
Gejts takođe odbacuje tvrdnje da je inostrana pomoć bačen novac jer je suviše skupa, završava u rukama korupiranih političara, a zemlje koje je primaju postaju zavisne od nje.
Norveška, najvelikodušniji donator pomoći u svijetu, na tu pomoć odvaja svega tri odsto svog budžeta. SAD odvajaju manje od jedan odsto ili oko 30 milijardi dolara godišnje, od čega 11 milijardi odlazi na vakcine, mreže za zaštitu od komaraca i druge zdravstvene potrepštine.
“Pomoć za zdravstvo je fenomenalna investicija. Kada vidim da mnogo manje djece umire nego prije 30 godina i da sve više ljudi živi duže i zdravije, prilično sam optimističan u vezi sa budućnošću”, rekao je on.
Gejtsova supruga Melinda želi da razbije mit da će spašavanje života dovesti do prenaseljenosti planete, ukazujući na zemlje kao što je Brazil gdje su smanjeni i smrtnost djece i natalitet.
“Planeta ne napreduje kada se dozvoli da najbolesniji umiru, već kada im je omogućeno da poprave kvalitet života. Ljudska bića nisu mašine, ne razmnožavamo se bez razmišljanja. Donosimo odluke na osnovu uslova sa kojima se suočavamo“, poručila je ona. Tanjug
