BANJALUKA – Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić istakla je da je turističke kapacitete u Srpskoj lani posjetilo 50-60 odsto domaćih turista u odnosu na godinu ranije i najavila za 2021, u zavisnosti od epidemiološke situacije, kreiranje mjera koje bi hotelijerima i privrednim subjektima iz sektora turizma i ugostiteljstva omogućile optimalan nastavak rada.
“Pokušaćemo u ovoj godini sa brojnim udruženjima i svjetskim partnerima koji djeluju na teritoriji Srpske kreirati mjere koje će pomoći hotelijerima, ali i svim ostalim privrednim subjektima u oblasti turizma i ugostiteljstva da stanu na noge i kada prođe pandemija virusa korona nastave sa svojom aktivnošću na najbolji mogući način”, rekla je Gašićeva u intervjuu Srni.
Ona je konstatovala da su resori kojima se bavi ovo ministarstvo u proteklom periodu pretrpjeli najveću štetu zbog pandemije i dodala da izvještaji Svjetske turističke organizacije, prema svim pokazateljima, govore o tome da su hotelijeri i svi drugi subjekti koji pružaju usluge smještaja najviše pogođeni pandemijom.
“Imajući u vidu da je epidemiološka situacija nepredvidiva i ne znamo šta nas čeka u ovoj godini, fokus aktivnosti smo usmjerili ka prevazilaženju situacije u kojoj se nalazimo. Još se ne može govoriti o saniranju posljedica jer je još u toku borba sa pandemijom i štetom koju trpe privredni subjekti”, rekla je Gašićeva.
Ona je podsjetila da je Vlada Srpska u proteklom periodu donijela niz mjera u namjeri da pomogne privrednim subjetima u prevazilaženju postojeće situacije.
Gašićeva je kao primjer nekih od najkonkretnijih parametara gubitaka usljed pandemije navela boravišnu taksu, koja je u 2019. naplaćena u visini od oko 1,6 miliona KM, a u prošloj godini, zaključno sa novembrom, oko 950.000 KM.
“Ova naplata boravišne takse rezultat je naše kampanje `Doživi Srpsku`, koju smo sprovodili prošle godine, te turističkih vaučera koji su realizovani u našim turističkim objektima”, rekla je ona.
Osjetan pad dolaska turista
Govoreći o sektoru turizma, Gašićeva je navela da Srpska “nije u tolikom minusu”, kako je to nagovještavala situacija sa pandemijom u martu i aprilu.
“U ovom trenutku možemo govoriti o nekih 50 do 60 odsto posjeta (domaćih) turista našim turističkim kapacitetima u 2020. u odnosu na godinu ranije, a kada je riječ o stranim turistima – to je na nivou od oko 10 odsto od onog u 2019”, kaže ona.
U prvom naletu pandemije bilo je potpunog zatvaranja granica, što je uzrokovalo nedolazak stranih turista. Kako su se epidemiološke mjere mijenjale, počeli su dolaziti strani turisti, i to najviše iz regiona, odnosno iz Srbije i Hrvatske, te nešto slovenačkih turista.
Gašićeva je istakla potrebu opreza u vezi sa predviđanjima o stanju u turizmu u 2021. godini.
“Na nama je da procijenimo na koji način možemo pomoći našim privrednim subjetima da održe poslovanje, kao i da svi radimo da pandemija što brže prođe, nakon čega možemo biti fokusirani na oporavak. Pozvala bih građane da se pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera, posebno u vrijeme praznika, koje bi trebali proslaviti u krugu porodice”, naglasila je Gašićeva.
Gašićeva je istakla i da je sektor trgovine pogođen pandemijom virusa korona.
Ona je podsjetila da je na početku epidemije registrovan veći promet u trgovini, imajući u vidu da su ljudi bili uplašeni i stvarali zalihe kod kuće, ali je na kraju tog perioda uviđeno po presjeku stanja da je riječ uglavnom o osnovnim životnim namirnicama koje su intenzivnije nabavljane u kratkom periodu.
Gašićeva je rekla da je, poslije tog perioda, došlo do pada i trgovina je počela trpjeti ozbiljne gubitke, pa su registrovani slučajevi zatvaranja određenih, posebno manjih radnji.
“U narednom periodu nadamo se smirivanju postojeće situacije, što će doprinijeti razvoju ove djelatnosti jer sada imamo smanjenje obima trgovanja zato što su ljudi fokusirani na nestabilnu situaciju i zadovoljavanje osnovnih potreba”, naglasila je Gašićeva.
Ona je ukazala da je Vlada Srpske, radi zaštite trgovinskih djelatnosti i građana, donosila uredbe kojima je uticala i na formiranje cijena naftnih derivata. Srna
