PARIZ, Pošto su u četvrtak 24. marta protiv izmjena radnog zakonodavstva u Francuskoj demonstrirali đaci i studenti, sindikati su za 31. mart zakazali nove demonstracije.
Juče je francuska vlada utvrdila tekst tog zakona i narednih nedjelja o njemu bi konačnu odluku trebalo da donese francuski parlament.
Vlada je ublažila glavnu tačku spora: visinu nadoknade koju može dosuditi radni sud u slučaju neopravdanog otkaza zaposlenom. Prvobitna verzija izmjena predviđala je da radni sud može dosuditi najviše 15 mjesečnih plata zaposlenom koji je, prije otkaza, u firmi radio 20 godina. Pod pritiskom protesta, francuska vlada je u novoj verziji izmjena utvrdila granične veličine nadoknade samo kao preporuku.
Sporno je i fleksibilnije tretiranje 35-časovne radne nedjelje. Prema vladinom prijedlogu, ukoliko se sindikati protive produženju radne nedjelje preko propisanih 35 časova nedjeljno najduže u periodu od devet nedjelja, firma može postići i individualni dogovor sa zaposlenima. S tim što prosjek na nivou godine mora biti 35 sati nedjeljno. Ova se odredba odnosi na mala i srednja preduzeća. Njima će takođe biti dozvoljeno da organizuju referendum među zaposlenima ukoliko ne mogu da dođu do dogovora sa sindikatima. Ali da bi referendum bio organizovan sa time se mora složiti jedan ili više sindikata koji okupljaju najmanje 30 odsto zaposlenih.
Francuska vlada vjeruje da će ovim i drugim izmjenama efikasnijom učiniti borbu protiv nezaposlenosti.
Iako francuski poslodavci i njima skloni mediji strahuju da bi u parlamentu moglo da dođe do daljih ustupaka neraspoloženju 71 odsto Francuza prema ovom zakonu, vlada paradoksalno polaže nadu u to da će poslanike uplašiti februarski podatak o rastu broja nezaposlenih za 38.400 ljudi.
Ekonomske vesti