LONDON, U svijetu je broj multimilionera, sa imovinom većom od 100 miliona dolara, 2011. godine porastao za sedam, a od 2006. za 29 procenata na 63.000 i u njihovom je posjedu 39,9 biliona dolara.
Broj milionera u narednih pet godina povećaće se za još 37 procenata na 86.000, ističe se u izvještaju “Global Wealth Report” o najbogatijim ljudima planete koji su sačinili konsalting kompanija “Knight Frank” u saradnji sa “Citi Private Bank”.
Dužnička kriza i slab privredni rast u Evropi i SAD omogućiće bogatašima iz zemalja u razvoju da uskoro nadmaše svoje kolege iz razvijenih zemalja i po broju, i po ukupnom bogatstvu i po potrošnji.
Citi prognozira da će udio SAD i zapadne Evrope u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) opasti sa 41 odsto u 2010. na 18 procenata u 2050. godini dok će udio azijskih zemalja u usponu u isto vrijeme da poraste sa 27 na 4 9 procenata.
Eksperti su uvjereni da se formira nova geografija svjetskog bogatstva, ali ne i geografija potrošnje.
Najveći broj multimilionera je 2011. godine živelo na istoku (jugoistočna Azija, Japan i Kina) čak 18.000. Za hiljadu manje ih je u SAD, koje i dalje prednjače među ostalim zemljama po broju imućnih stanovnika. Eksperti međutim procjenjuju da će do 2016. godine razlika između istoka i sjeverne Amerike porasti za 5.000 (26.000 prema 21.000), a Kina gdje će će se broj bogataša udvostručiti na 14.000, opasno će se približiti SAD.
Azijski bogataši za sada zarađuju na građevinarstvu, ekploataciji prirodnih dobara i prerađivačkoj industriji, ali će im u perpektivi rast prihoda obezbjediti investicije u obrazovanje i ljudski kapital, smatraju eksperti Citi. U zapadnoj Evropi u narednih pet godina multimilionera će biti za 1.000 više, a u Rusiji za 76 odsto više. “Generatori rasta” biće i zemlje, koje su i danas prilično siromašne, kao što su Bangladeš, Nigerija, Egipat, Mongollija, Indonezija, Irak i druge, gdje će se pojaviti bogataši sa specifičnim navikama.
Bogataši raznih zemalja još uvijek prednost daju životu u Londonu i Njujorku, najpopularnijim gradovima među multimilionerima. U anketi “Knigt Frank” u kojoj su bogati klijenti ocijenili gradove po privrednoj aktivnosti i kvalitetu života, na prvim mjestima su London i New York, kojima prednost često daju i predstavnici azijskih zemalja ispred Šangaja, Hong Konga i Pekinga.
Respondenti su takođe ubjeđeni da će London i New York zadržati uticaj u narednoj deceniji, pošto ni jedan drugi grad u svijetu ne može da im konkuriše po broju luksuznih nekretnina, skupih prodavnica i mogućnostima za sticanje elitnog obrazovanja.
Na trećem mjestu poslije Londona i New Yorka u rejtingu gradova koji će imati maksimalni uticaj u narednih deset godina je Peking, a za njim sljede ostali azijski gradovi – Šangaj, Singapur i Hong Kong. Pariz, tradicionalno popularan među bogatim ljudima, našao se tek na sedmom mjestu.
Buran rast kineskih gradova privlači luksuzne brendove – tržište luksuzne robe u Kini raste po godišnjoj stopi od 35 odsto. Do 2025. godine u Kini će biti oko 130 gradova sa više od milion stanovnika, što je više nego u SAD i Evropi zajedno.
Luksuzna roba je sve popularnija u azijskopacifičkog regiji, a očigledan primjer je poznati “Cartier”. Udio ovog svjetski poznatog proizvođača nakita na ovom tržištu je za pet godina porastao na 40 odsto, dok je prodaja skočila za 140 procenata, dok je u Evropi ostvario rast od samo 27 procenata. Pri tom polovinu prodatih proizvoda u evropskim buticima “Cartiera” kupuju azijski turisti.
Zbog niskih kamata na tržsistu obveznica i visokih oscilacija na tržištu akcija milioneri sve češće prednost u svojim ulaganjima daju nekretninama (23 odsto milionera), dok u akcije i obveznice ulaže po 21 odsto.
Sve su popularnije i nestandardne investicije, tako da 37 odsto svjetskih milionera priznaje da investira u vino.
Oko 60 odsto multibogataša kupuje umjetničke predmete, a 52 odsto dragocjenosti. U 2011. godoni tražnja za investicijama u slikarska djela je porasla za 25 odsto. Ruski milioneri aktivno ulažu i u sport, ali u toj pasiji nisu usamljeni. Udio investicija u sprot čini 24 odsto portfolija sjevernoameričkih klijenata Citi. Privatnim vlasnicima pripada 50 najskupljih sportskih klubova.
Bogatši nastoje da svoj novac ulažu u stvari koje im donose zadovoljstvo. Investicije u vino ili sport u izveštaju “Knight Frank” se karakterišu kao “investicije strasti”, koje čuvaju od rizika, pošto slika poznatog umjetnika na može da “bankrotira” ili “devalvira”. Multimilioneri aktivno ulažu novac i u dobrotvorne svrhe, tako da je broj njihovih priloga 2011. godine porastao za deset odsto.
Naredna decenija bogatašima može da donese i neprijatnosti, uvjereni su eksperti ukazujući da im pretnja dolazi od pokreta za socijalnu pravdu, kao što je “Okupiraj Wallstreet”. Najvjerovatnije da će morati da se izgradi novi sistem odnosa između država, biznisa i društva, a privi koraci u tom pravcu biće povećanje poreza na visoka primanja, kao i pokušaji pritiska na ofšor zone i zemlje sa niskim poreskim stopama. Tanjug