BANJALUKA, Osnivanje prvih dobrovoljnih penzijskih fondova u RS, koji će predstavljali dodatni vid dugoročne štednje za buduće penzionere, očekuje se početkom iduće godine, kažu u Radnoj grupi Vlade RS, koja priprema set reformskih zakona u toj oblasti.
Da bi se to omogućilo u Vladi planiraju do kraja godine usvojiti zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, za koji je sačinjena prva radna verzija.
U Radnoj grupi ističu da bi ti fondovi bili namijenjeni postojećim i budućim radnicima, ali i nezaposlenim kategorijama, poput poljoprivrednika i domaćica koji bi kroz ulaganje u te fondove štedili novac za predstojeće penzionerske dane. Nova legislativa predviđa da ti fondovi, čiji su osnivači u svijetu uglavnom banke i druge jače finansijske kuće, prikupljeni novac ulažu u niskorizične hartije od vrijednosti, bankarske depozite i nekretnine, te na taj način ostvaruju prinos za svoje članove. Građani će novac iz fondova, kako se planira, moći povući najranije sa 53 godine starosti izuzev u slučaju vanrednih troškova liječenja ili trajne nesposobnosti za rad.
Planirani zakon već je izazvao oštru raspravu između zvaničnika RS i stručnjaka s jedne, i predstavnika radnika i penzionera, sa druge strane. Stručnjaci ukazuju da su privatni penzijski fondovi neophodni zbog sve većeg broja penzionera koji opterećuju Fond PIO RS.
“Demografske promjene pokazuju da će se, ukoliko ne promijenimo postojeći sistem, smanjiti učešće visine prosječne penzije u prosječnoj plati uprkos očekivanom ekonomskom rastu i većim izdvajanjima za Fond PIO”, istakla je Božana Šljivar, šef Radne grupe Vlade.
Predstavnici penzionera i sindikalci Radnoj grupi Vlade najviše zamjeraju zatvorenost za članstvo tih kategorija, što je, kako smatraju, jedan od razloga zbog kojeg ta reforma ide “obrnutim smjerom”.
“Oni se u ovoj reformi previše oslanjaju na strance i kopiraju tuđa rješenja, umjesto da sagledaju naše specifičnosti”, kaže Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS.
Slično mišljenje ima i Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, koja je skeptična kada su u pitanju ulaganja u nove fondove, ističući da će to biti privilegija samo radnika jakih preduzeća.
“Zanima me ko će ulagati u fondove ako od skoro 270.000 radnika u RS imamo čak 205.000 onih čija je plata ispod prosječne”, navodi Mišićeva.
Poslodavci, od kojih će se očekivati da učestvuju u uplati doprinosa u privatne penzijske fondove za svoje radnike, reformu ocjenjuju neminovnom, ali ističu da je za nju potrebna povoljna poreska politika.
“Vlada ne bi smjela kroz povećanje nameta dodatno opteretiti poslodavce, pogotovo u industriji, već mora napraviti preraspodjelu obaveza”, ističe Zdravko Ostojić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
U Ministarstvu finansija RS naglasili su da planiraju podsticaje za radnike i poslodavce u zavisnosti od toga da li će uplata u dobrovoljne penzijske fondove biti individualna ili kolektivna. Smatraju, takođe, da će većina građana imati mogućnost da štedi u tim fondovima.
“Sigurna sam da će veliki broj građana moći mjesečno odvajati makar 10 ili 20 maraka za ulaganje u fondove, što je bila praksa u Srbiji”, kazala je Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija RS.
Tomić: Potrebna kultura štednje
Boško Tomić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, naglasio je da novi penzijski sistem želi podstaći kulturu štednje mladih koji sada rijetko razmišljaju o trećem životnom dobu, što je praksa u razvijenim državama.
“Svako će prema vlastitim mogućnostima i željama da štedi za penziju. Radni vijek brzo prođe i na vrijeme treba razmišljati o penzionerskim danima, bilo da dolaze za 20, 30 ili više godina”, kaže Tomić. Nezavisne novine
