Fond zdravstva RS na ivici ponora: Prihodi manji za 680 miliona KM

– Javni sektor duguje desetine miliona FZO RS, ali politika ovjerava knjižice kao u slučaju „Željeznica RS“

– Fond nema novca za plaćanje dospjelih 222,3 miliona KM obaveza

– Deficit težak 28,5 miliona KM

BANJALUKA, Sistem zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavlja da tone. Da je stanje izuzetno loše pokazuju podaci da je od 2009. do 2015. godine prihod Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) pao ukupno za čak 680 miliona KM zbog manje uplaćenih doprinosa za zaposlene i penzionere  te smanjenja osnovice za poljoprivrednike.

Prosječni troškovi liječenja su znatno veći od prihoda po osiguraniku.

„Procenat prihoda od zaposlenih iznosi u prosjeku 82,3 odsto. U ovom šestogodišnjem periodu prihod po osiguraniku iznosio je 68, a trošak 70,4 odsto. Za 11 odsto zaposlenih poslodavci nisu plaćali doprinose“, kažu u FZO za portal CAPITAL.

Tešku krizu u FZO RS potvrdio je i najnoviji revizorski izvještaj za 2016. godinu u kojem je iskazano mišljenje s rezervom. Revizori su utvrdili da fond nije ima novca da izmiri čak 222,3 miliona KM dospjelih obaveza.

Prihodi FZO na kraju prošle godine iznosili su 625,7 miliona KM, ali su ih rashodi nadmašili i iznosili su 654,2 miliona KM. Tako je poslovni “uspjeh” u teškom deficitu od 28,5 miliona KM. Prikazane su i dugoročne obaveze u iznosu od 138,6 miliona KM, dok su kratkoročne 314,7 miliona KM. Revizori su utvrdili da su niže za 15 odsto u odnosu na početno stanje.

Loša finansijska situacija nije spriječila upravu Fonda da privileguje svoje zaposlene. Revizor je utvrdio da je FZO svojim radnicima za vrijeme bolovanja preko 30 dana isplaćivao 90 odsto plate, iako je Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme bolovanja propisan iznos od 70 odsto. To je rashode ionako velikog minusa Fonda povećalo za oko 36.000 KM.

Doznake za socijalnu zaštitu, koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja, iznosile su 567,6 miliona KM, što je za dva odsto niže od rebalansiranog budžeta Fonda. Ovi rashodi zapravo čine 95 odsto od ukupnih rashoda FZO.

Fond zdravstva je od kraja 2015. do kraja 2016. godine i broj radnika povećao sa 688 na 713.

“Tokom godine zaposleno je 85 radnika, a u 60 slučajeva je prestao radni odnos”, pojašnjavaju u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS.

Premda su poslodavci na crnoj listi Fonda, Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, naglašava da ne podržava nikoga ko ne plaća poreze i doprinose za svoje radnike, ali da državne institucije moraju da budu primjer ostalima.

„Ne može država da ne plaća poreze i doprinose i ne pravi refundaciju bolovanja, a onda tražiti od poslodavaca da to čine. Hoćemo da svako plaća svoje obaveze“, izričit je Škrebić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da FZO RS može da funkcioniše samo ako svi redovno uplaćuju zdravstveno osiguranje, ali Vlada RS ne radi ništa kako bi stvorila ambijent u kojem bi sve ovo funkcionisalo.

“Ne može ni bolje biti. Obaveze javnih preduzeća prema FZO RS su enormne. To je tako jer su primani radnici koji su partijski podobni, a za koje praktično nema mogućnosti da se  njihovim radom stvara nova vrijednost. Oni dobijaju plate. Dakle, plate su im na teret pravljenja gubitaka, a pošto nema dovoljno novca, onda se ne uplaćuju ni penzione ni zdravstvene obaveze. Tako je napravljen začarani krug”, pojašanjava Pavlović.

Po njegovim riječima, paralelno s ovom situacijom, nedostajuća sredstva, koja Fond nema, rješavaju se tako da FZO plaća neto plate i potrošni material i lijekove, a ne uplaćuje obaveze prema bolnicama. Tako se samo gomilaju obaveze.

“Rezultat toga je katastrofa. Vlada je pokušala da penzije prebaci na trezor, da obezbijedi likvidnost budžeta i da tako riješi problem nedostajućih sredstava. Ali, tako se samo prenose obaveze iz perioda u period i one se ekstremno gomilaju. Mora se pokrenuti realni sektor, jer nema drugog rješenja za FZO RS”, zaključuje Pavlović.

Osiguranje za neosigurane

Bez obzira što javni sektor i preduzeća duguju desetine miliona KM za zdravstveno osiguranje radnika, to nije prepreka da im se uredno ovjeravaju knjižice.

Posljednji primjer su radnici “Željeznica RS” kojima je nakon prijetnji blokade filijala Fonda, ovjerena knjižica na 15 dana, iako “Željeznice” duguju Fondu 3,9 miliona KM plus reprogramiranih 4,4 miliona KM.

Država tako stavlja u privilegovan položaj svoje firme i institucije, u odnosu na zaposlene u realnom, privatnom sektoru, koji nema tu mogućnost, odnosno destimuliše sve koji redovno plaćaju doprinose i suočavaju se sa visokim kaznama ako isplate samo neto platu.

CAPITAL: Žana Gauk