LONDON, Zbog oblaka pepela, koji se podigao u atmosferu poslije erupcije vulkana na Islandu, umjesto 22.000 letova, juče je obavljeno oko pet hiljada. Procjenjuje se da evropske avio-kompanije zbog toga gube 200 miliona dolara dnevno.
Prema podacima Ruske hidrometeorološke službe, vulkan na Islandu dnevno izbacuje oko četiri miliona tona vulkanskog materijala. Svaka nova količina pepela produžava neizvjesnost kad će poletjeti avioni nad Evropom.
“Nemoguće je procjeniti koliki će biti gubitak, jer ne znamo koliko će sve ovo trajati, ali prihodi aviokompanija u drugom tromjesečju biće smanjeni”, rekao je analitičar Džim Koridor.
Paraliza vazdušnog saobraćaja pokazala je koliko je savremeno društvo ranjivo i koliko zavisimo jedni od drugih. Propali su planovi za turistička putovanja, ali i odlasci na lječenje, nema poštanskih isporuka i zaustavljena je roba.
“Pričamo o milionima izgubljenih dolara, koji su jednostavno otišli niz vodu. Ne možemo da otpremimo cvijeće, a ono ne može da čeka, kad uvene, gotovo je”, kaže Dina Akila, iz Kargo kompanije u Keniji.
“To što nema letova izazvalo je potpunu histeriju u cvjećarskom poslu. Sada je sezona vjenčanja, a cvijeće ne stiže niotkuda”, rekla je Vaga Peres, cvjećarka iz Njujorka.
Ovih dana zarađuju jedino željezničke i autobuske kompanije, pa i brodski prevoznici, taksi službe i rent-a-kar agencije kod kojih se traži mjesto više.
Pred prirodnim fenomenom nemoćni su i političari. Ministri finansija Evropske Unije ne znaju kako će iz Madrida gdje su završili sastanak, a na madridskom aerodromu ostao je i norveški premijer Jens Stoltenberg na putu kući iz Amerike.
Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel isti put pretvorio se u Odiseju – prespavala je u Lisabonu, odletjela do Rima, a odatle autobusom za Njemačku. Ministar odbrane u njenoj vladi Teodor zu Gutenbergu je u Istanbulu potražio pomoć za ranjenje njemačke vojnike koje je pratio iz Avganistana.
“Erupcija može da traje nedjeljama, ali može i da stane sutra. Nema lakog rješenja. Smetnje u vazdušnom saobraćaju mogle bi da potraju”, rekao je profesor geofizike Magnus Tumi Gudmundson sa Islanda.
Meteorološka služba Islanda, međutim, ukazuje na to da se vulkanski oblak sa visine od šest do jedanaest kilometara spustio na visinu od pet do osam kilometara, što ukazuje na to da se pritisak smanjuje, jer se erupcija smiruje.
Stručnjaci kažu da se pepeo kreće u takozvanom “mokrom” oblaku koji apsorbuje zagađenja, mada se kao tamni puder slježe na britanskim ostrvima i u Skandinaviji.
“Pepeo će svakako padati na Zemlju, ali mislim da je sasvim oslabljen i da neće imati mnogo uticaja. Naravno, u blizini vulkana on je štetan i zagađuje obradivu zemlju, ali dalje ne”, smatra Piter Samonds profesor geofizike iz Velike Britanije.
Stručnjaci kažu da neće uticati na klimu, poput nekih erupcija u prošlosti.
Eksplozivne erupcije su, inače, neuobičajene za Island. Lava se sada hladi i rasprskava u sitne čestice, jer se izliva kroz debeo led. Više će se znati kada se naprave procjene koliko se leda istopilo na glečeru koji pokriva vulkan.