BANJALUKA – Fiskalni savjet Republike Srpske pozvao je Vladu da se kontroliše u potrošnji javnog novca ako želi da održi finansijsku stabilnost i spriječi povećanje deficita.
Naime, vlast je u prošloj godini probila zakonski limit kada je riječ o konsolidovanom budžetskom deficitu, a u koji, pored republičkog spadaju i budžeti lokalnih zajednica i fondova.
On je u 2022. iznosio 466,85 miliona KM odnosno 3,21 odsto BDP-a.
Kako je po zakonu taj limit tri odsto, Vlada je morala da pravi Program fiskalne konsolidacije o kojem će se raspravljati na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
U tom programu predložene su konkretne mjere koje je Fiskalni savjet ocijenio adekvatnim i sprovodivim, ali uz efikasno i odgovorno upravljanje javnim finansijama i strogo kontrolisanje dalje javne potrošnje, a vodeći se principom štednje.
„Neophodno je sprovođenje restriktivne fiskalne politike i to, prije svega, smanjenjem neprioritetnih tekućih rashoda i neproduktivnih javnih investicija uz povećanje prihoda, povećanje poreske discipline i naplate javnih prihoda“, navode u Fiskalnom savjetu Srpske.
Oni ne isključuju ni dolazak ekonomske krize, koja sigurno neće zaobići ni Republiku Srpsku.
„U slučaju nastanka ekonomske krize koja bi zahvatila i Republiku Srpsku biće potrebno dodatno smanjenje svih neprioritetnih rashoda, a naročito materijalnih troškova te obustavljanje nezapočetih neproduktivnih kapitalnih ulaganja i nabavki poput poslovnih prostora i automobila“, navodi se u njihovom mišljenju.
Vlada konačno da sprovede reformu javnih preduzeća
Fiskalni savjet traži i da se konačno sprovede reforma javnih preduzeća te da se i ona uključe u program fiskalne konsolidacije.
Ona bi prema njihovoj ocjeni trebala biti efikasnija i da obezbjeđuju dodatne prihode u budžet, a da usput i smanje rashode poslovanja.
Savjet primjećuje i da Republika Srpska još nema socijalnu kartu, koja je po njihovoj ocjeni veoma važna.
„Ističemo potrebu izrade socijalne karte, kako bi se povećala efikasnost socijalnih davanja i izbjegla neselektivna davanja, odnosno kako bi se sredstva usmjeravala što pravednije najugroženijim kategorijama stanovništva“, kažu u savjetu.
Takođe, oni upozoravaju Vladu da je pored smanjenja deficita neophodno strogo voditi računa o daljem procesu zaduživanja.
Sa druge strane, Vlada ogroman deficit pravda povećanjem plata i penzija u Srpskoj.
Tako su na primjer prihodi u 2022. godini rasli za 338 miliona maraka, ali su se rashodi povećali za skoro duplo i bili su za 669 miliona KM veći nego 2021. godine.
Pored plata i penzija, vlast je u izbornoj godini dijelila jednokratnu pomoć od po 100 maraka borcima, mladima i penzionerima.
Obećavaju da će povećati poresku disciplinu i više raditi na suzbijanju sive ekonomije što bi trebalo dovesti do bolje naplate javnih prihoda.
„U narednom periodu planirane su izmjene u okviru oporezivanja dohotka fizičkih lica, kako bi se izvršila preraspodjela i došlo do dodatnog povećanja plata. Takođe, planirano je proširenje poreske osnovice poreza na dohodak na naknade koje trenutno nisu predmet oporezivanja. Poseban akcenat se stavlja na oporezivanje prihoda od udjela u kapitalu“, navodi se Planu vlade za finansijsku konsolidaciju.
Od lokalnih zajednica će tražiti da preispitaju poreske stope i da ih usklade sa inflacijom, što bi bio još jedan dodatni izvor novca.
Takođe, najavljuju i uspostavljanje novog sistema fiskalizacije, koji bi trebao da uvede poresku disciplinu.
„Povećanje obuhvata i osnovice za oporezivanje kao posljedica uvođenja novog sistema trebalo bi da dovede i do porasta poreskih prihoda“, navode u Vladi Srpske.
Tvrde da su aktivnosti na reformi javnih preduzeća započete, te da će rezultati toga biti vidljivi u budućnosti.
CAPITAL: D. Tovilović
