ZAGREB, “Prijedlog budžeta za 2010. nije donio ništa značajno novo u odnosu na ovogodišnje budžetske patnje: prihodi su opet precjenjeni, rashodi opet rastu, a deficit je praktički ostao isti”, ocjena je analitičara Privredne banke Zagreb.
U najnovijim PBZ Sedmičnim analizama analitičari te banke prijedlog budžeta za 2010. i projekcije za 2011.-2012. opisuju kao “déja vu”.
Osim smanjenja subvencija (posebno onih poljoprivrednih), a koje vjerojatno ne drže vodu, prijedlog budžeta nije donio ništa novo u odnosu na treći rebalans 2009. što znači da se u posljednjih godinu i više dana nije stekla kritična masa potrebna za toliko očekivani zaokret u fiskalnoj politici, ocjenjuje PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.
U analizi prihodne strane budžeta upitnim smatra neke procjene rasta prihoda.
Tako kod rasta prihoda od PDV-a za oko 2 milijarde kuna zamjećuje da vjerojatno počiva na povećanju stope s 22 na 23 posto i činjenici da jedan postotni bod nosi oko 2 milijarde kuna prihoda od PDV-a u “dobrim vremenima”.
“Međutim, ovo nisu ta vremena i postoji opravdano očekivanje da će prihodi od PDV-a u 2010. rasti ipak nešto sporije uslijed smanjene potrošnje i to zbog porasta nezaposlenosti, očekivanih korekcija plata i primanja u javnim preduzećima te izostanka indeksacije mirovina”.
Zbog negativnih kretanja na tržištu rada upitnim smatra i predviđeni pad prihoda od poreza na dohodak i doprinosa, procjenu prihoda od “kriznog poreza”, a “optimistična” je i procjena 13,4 postotnog pada prihoda od poreza na dobit.
Smatramo da su negativna iznenađenja na prihodnoj strani budžeta izgledna, ističu iz PBZ-a.
Za rashodnu stranu ocjenjuju kako počiva na poruci da je “87 posto budžeta zagarantirano zakonima i ne može se smanjivati”.
No, ako se ne može nominalno smanjivati rashode, da li se baš moralo povećavati, pitaju se u PBZ-u.
Tako vezano za rast mase plata za 0,6 posto, te posebice rast 2011. i 2012. za 1,9, odnosno 3,1 posto, pitaju “gdje je nestala reforma javne uprave?”
Upozoravaju i na rast rashoda za penzije (za dodatnih 580 miliona kuna), te zaključuju da se, kako u 2010. nema indeksacije, porast “bazira na očekivanom porastu broja penzionera (uzmemo li da je prosječna penzija oko 2400 kuna radi se o 20-tak hiljada penzionera)”.
Dvije rashodne stavke za koje je porast bio očekivan i neizbježan su rashodi za kamate (gotovo 20 posto) te rashodi za tzv. neto posudbe (posudbe umanjene za otplate) s više nego udvostručenim iznosom u 2010.
Jović pritom zamjećuje da rast neto posudbi u sebi krije trenutno jednu od zanimljivijih stavki državnog budžeta: garantnu rezervu koja je s 667 miliona kuna u 2009. povećana na milijardu kuna u 2010.
Kod stavke neto posudbi (dani zajmovi trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima minus primljeni povrati tih zajmova) u 2010. država planira primiti gotovo 40 posto manje povrata (262 miliona kuna), a dati 58 posto više zajmova (uključujući i opozvana jamstva, ukupno 1,5 milijarda kuna).
Očigledno je da Vlada jasno percipira probleme u kojima su se našli poduzetnici, međutim s obzirom na ukupan iznos danih garancija (posebno brodogradnji) smatramo da ih ne percipira dovoljno, odnosno da bi garantnu rezervu trebalo iskazati realnije i u većem iznosu, ističu analitičari PBZ-a.
Kao stavku sa značajnijim promjenama navode subvencije sa smanjenjem 14,7 posto, ili nešto više od milijarde kuna. To se najvećim dijelom, gotovo 700 miliona kuna, odnosi na poljoprivredne subvencije, HŽ će ostati bez 125 miliona kuna, brodogradilišta bez oko 200 miliona kuna. No, istovremeno, uz povećanje garantne rezerve brodogradnja će iduće, a vjerojatno i nekoliko narednih godina “pojesti” daleko više novca nego što to budžet sugeriše, upozoravaju analitičari PBz-a.
Navode i kako budžet rezultira neznatno manjim deficitom od ovogodišnjeg plana. Planirani je deficit oko 10,2 milijarde kuna, ili, prema procjenama PBZ-a, oko 3 posto BDP-a.
Za pokriće dospjelih dugova (zajmova i obveznica) te budžetskog manjka, država se mora zadužiti za 28,5 milijardi kuna, podsjećaju iz PBZ-a.
No, ne smije se zaboraviti da ovaj deficit ne uzima u obzir rashode za povrat duga umirovljenicima (oko 900 miliona kuna), nepoznate potrebe financiranja HAC i HBOR-a, zatim oko 220 miliona kuna planiranog zaduženja Hrvatskih voda te 1,2 milijarde kuna Hrvatskih cesta. Isto tako ne smijemo zaboraviti niti ‘kosture iz ormara’ u vidu već spomenutih jamstava brodogradnji i njihova više nego izgledna opoziva, ističu analitičari PBZ-a.
