BEOGRAD, Brojni protesti zaposlenih u Srbiji, koji zahtijevaju isplatu zarada ali i da im se omogući da rade, najbolje odslikavaju stanje srpske privrede. Preduzeća su prezadužena, hronično nelikvidna, a samo ove godine 8.103 ih je ispunilo uslove za automatski stečaj. Lani ih je, podsjetimo, sa ovim uslovom bilo 13.783, a dogodine se uslovi pooštravaju, pa će u stečaj ići svi kojima su računi u neprekidnoj blokadi ne dvije godine, već 12 mjeseci.
U Srbiji posluje, prema podacima Agencije za privredne registre, tačno 106.786 preduzeća. Međutim, analize pokazuju da četvrtina od ovog broja nema nijednog zaposlenog. Uz to, visoka stopa zaduženosti predstavlja veliki problem, pošto iz godine u godinu raste. Kratkoročnim kreditima privrednici pokušavaju da riješe problem, pa sada imamo situaciju da je svaki pozajmljeni dinar pokriven sa svega 55 para sopstvenog kapitala. A samo godinu prije ovaj iznos je bio 65 para. Kumulirani gubici srpske privrede iznose gotovo dvije hiljade milijardi dinara, a stopa izgubljenog kapitala je 36,5 odsto.
Najnoviji podaci Narodne banke Srbije pokazuju da je 464 preduzeća u prethodnom mjesecu ispunilo uslove za pokretanje stečaja zbog neprekidne blokade računa u trajanju od dvije godine. Među ovim kompanijama su i Trgovinsko preduzeće „Jabuka“, ugostiteljsko i trgovinsko preduzeće „Višnjica“, ali i građevinska firma „Partizanski put“, članica „Nibens grupe“, čiji radnici već danima protestuju tražeći isplatu zaostalih plata, deblokadu računa i omogućavanje nastavka poslovanja.
Sudbina ovih firmi gotovo je izvjesna: NBS spisak sa njihovim podacima svakog mjeseca dostavlja nadležnim privrednim sudovima. Ako nema zainteresovanih povjerilaca koji bi pokrenuli redovni, pokreće se postupak automatskog stečaja, kada prihod od prodaje imovine ide državi.
Situacija će, što se tiče uslova za automatski stečaj, biti sve gora po firme. Trenutno 64.518 preduzeća, ustanova, radnji, agencija… ima blokirane račune u bankama na ime dospjelih dugova koji, bez kamate, premašuju 209 milijardi dinara.
Izlaz u izvozu i kompenzaciji
Ekonomista Miroslav Zdravković smatra da izlaz postoji, a on je u povećanju izvoza i otvaranju novih radnih mjesta u proizvodnji. To će povećati devizne prihode i omogućiti veću likvidnost kroz više dinara na tržištu.
– Prvo treba identifikovati ključne izvore nelikvidnosti, da li ona potiče od sektora stanovništva, od sektora preduzeća koji se zadužuje prema inostranstvu, ili od sektora javnih preduzeća – navodi Zdravković. – Tek potom slijedi kompenzacija ili bilo koji drugi način za rješavanje problema.
Da li je kompenzacija način za rješavanje problema prezaduženosti?
– Jeste, svega pet do 10 odsto ukupnog problema može da se riješi kompenzacijom, ali to je način da se krene sa sprečavanjem daljeg rasta nelikvidnosti – smatra Zdravković, ističući da je za rješavanje ovog problema neophodna zajednička odluka i konsenzus u vrhu vlasti da se problem riješi. Novosti
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
u bih ne postoji ovakva analiza vec se podaci selektivno uzimaju kako kome odgovara.