HELSINKI, Recesija u većini zemalja evrozone natjerala je Finsku da prostor za ekonomsku ekspanziju potraži u većoj privrednoj saradnji sa Rusijom.
U Rusiji rastuća srednja klasa i bogati investitori predstavljaju sve veći oslonac za mnoge izvozno usmjerene finske kompanije, prenosi Rojters iz Helsinkija.
Takvu promjenu potvrđuju i podaci o spoljnoj trgovini Finske u prvih pet ovogodišnjih mjeseci, jer u tom razdoblju i računato prema godišnjoj osnovi izvoz iz “zemlje sa hiljadu jezera” u EU opao je za četiri odsto, dok je u Rusiju za isto toliko uvećan.
Od početka protekle decenije finski izvoz u Rusiju se utrostručio, a najbolju prođu imaju mašine i oprema za rudarsku industriju, preradu drveta, hemijski proizvodi, kao i mobilni telefoni čuvene marke “Nokia”.
Iako u posljednje vrijeme rast ekonomije Rusije primjetno usporava, prije svega zbog pada cijena nafte i prirodnog gasa, u krugovima ekonomista se procijenjuje da ogromno rusko tržište i dalje može biti dragocjeno za finsku privredu koja je već drugu godinu za redom u recesiji.
Loša privredna klima u zemlji i većini drugih članica evrozone i EU natjerala je neke velike finske kompanije, kao što su veliki maloprodajni lanci Kesko i Stokman, da na ruskom tržištu potraže spas.
Kesko, koji kontroliše oko 35 odsto trgovine prehrambenim proizvodima i kompjuterskom tehnikom, otvorio je u Rusiji prije tri mjeseca drugi veliki prodajni punkt, a namjerava da otvori još osam u naredne tri godine.
Ta kompanija je, za razliku od ruskog tržišta gdje se širi, u Finskoj bila prinuđena da smanji obim poslovanja, umanji procjenu poslovnog prihoda u ovoj godini i otpusti stotine zaposlenih.
“Mogućnosti rasta koje rusko tržište pruža Finskoj su značajne na dugoročnoj osnovi”, rekao je za Rojters glavni finansijski direktor kompanije Kesko, Juka Erlunda.
Kompanija Stokoman je krajem prošle sedmice saopštila da je ostvarila neočekivan rast operativnog prihoda zbog uspješnog rada na ruskom tržištu, posebno u velikoj robnoj kući u Sankt Peterburgu, što je “pokrilo” nezadovoljavajuće poslovanje u Finskoj.
Kao dokaz sve veće privredne saradnje između dvije zemlje u Moskvi navode i to što je ruska državna kompanija Rosatom nedavno postala glavni kandidat za isporuku reaktora za finski konzorcijum Fenovoima.
Rosatom je najavio da bi u taj projekat mogao uložiti četiri do šest milijardi evra, a taj posao je za rusku kompaniju postao izgledan poslije odluke njemačkog E.ON-a da izađe iz konzorcijuma sa partnerom iz Finske.
Ruski investitori su u posljednje vrijeme znatno povećali aktivnost na finskom tržištu, a broj turista iz najprostranije zemlje svijeta u Finskoj je minule godine uvećan za deset odsto, na oko 3,6 miliona, što je približno polovina svih stranaca koji su došli u tu članicu EU.
Neki veliki trgovački lanci u Helsinkiju su, zbog prave navale ruskih kupaca, počeli da prodaju robu za rublje, a jedno istraživanje koje su obavili stručnjaci finske vlade pokazuje da ruski građani mogu utrošiti na kupovinu nekretnina u Finskoj do 2030. godine najmanje 2,4 milijarde evra.
Među članovima finskog parlamenta postoji, međutim, podozrivost oko prodaje nekretnina ruskim kupcima, i više od polovine pripadnika tog zakondovanog tijela smatra da za takav biznis treba uvesti izvjesna ograničenja za ruske građane. Tanjug