LJUBLJANA, Slovenija i Hrvatska, pored rasprave o arbitražnom sporazumu o granici, traže i brži put za isplatu hrvatskih štediša Ljubljanske banke, piše danas slovenački dnevnik za finansije i privredu Finance.
“Nadu štedišama zagrebačke podružnice Ljubljanske banke (LB) podstakao je slovenački premijer Borut Pahor, kada je prošle nedjelje spomenuo
mogućnost da se “dođe do pravednog rešenja tog pitanja na neki drugi način'”, piše list, i dodaje da sada poznavaoci nagađaju šta je pritom
imao na umu.
Finance se, takođe, pita da li “uopšte postoji drugi put osim pregovori o nasljedstvu u Bazelu”.
“Dvije trećine hrvatskih štediša (102.000 njih) ima na knjižicama stare LB po manje od stotinu maraka”, konstatuje list i navodi da bi s njihovom isplatom bio samnjen broj povjerilaca i obim teškoća, ali i da bi takvo rješenje neminovno dovelo do diskriminacije ostalih štediša.
Finance podsjeća da potraživanja zagrebačke podružnice LB prema hrvatskih preduzećima iznose 404 miliona evra, i da bi ih Hrvatska mogla otkupiti i s tim novcem isplatiti povjerioce, ali na taj način još ne bi riješila teškoće prenesene štednje, jer su neke štediše 1992. godine prenijele svoju štednju na hrvatske banke.
“Riječ je o 400 miliona evra koje od Slovenije potražuje Hrvatska (a ne I štediše)”, piše u članku.
List smatra da bi logičan dogovor sa Hrvatskom “otvorio i pitanje 165.000 štediša LB BiH, koji potražuju 90 miliona evra”.
“Uprkos mogućem bilateralnom rješenju sa obje države, Sloveniju bi i dalje obavezivao ugovor o nasljedstvu, koji je ratifikovan 2004. godine i koji predviđa petostrani dogovor nasljednica bivše SFRJ pod pokroviteljstvom bazelske banke za međunarodna poravnanja”, navode Finance.
Kako je zaključio slovenački list, “na takvo (pravedno) rješavanje spora Sloveniju i Hrvatsku je prije godinu dana sa svojom presudom uputio i evropski sud za ljudska prava u Strazburu”.