NJUJORK, Najpopularniju društvenu mrežu, bez koje se više ne može zamisliti svakodnevica, osnovao je 4. februara 2004. godine bivši student Harvarda Mark Zakerberg.
Na svom početku, Fejsbuk (Facebook) je bio namijenjen samo studentima na Harvardu koji su tim putem mogli da komuniciraju međusobno i razmjenjuju informacije. Kasnije su im se pridružili i drugi fakulteti i srednje škole, da bi danas bila jedna od najposjećenijih društvenih mreža na svijetu.
Međutim, danas ova mreža predstavlja i veliki izvor informacija. Skoro da nijedno okupljanje, bilo da je u pitanju žurka, koncert, izložba, premijera filma, godišnjica mature ili pak okupljanje u lokalnon kafiću ne može proći bez takozvanog iventa (eventa) na Fejsu, kako ga popularno zovu mlađe generacija.
Sa preko milijardu aktivnih korisnika predstavlja neiscrpan izvor podataka i za predstavnike medija, koji putem ove mreže prate šta čelnici država, političari, ministri i ostali pišu u svojim “statusima” komentarišući neki od aktuelnih događaja.
A koliko je u svijetu današnje komunikacije uloga ove društvene mreže postala neizbježna svjedoči i činjenica da je, pored svjetskih zvijezda iz svih oblasti zabave i kulture, svijeta politike, ekonomije, ekologije, društva…, nedavno nalog na Fejsbuku otvorio i papa Benedikt XVI.
Problem sa kojim se ova društvena mreža suočavala jeste pitanje privatnosti, pa je tim povodom januara ove godine Zakerberg predstavio novi pretraživač koji, kako je istakao, uz precizniju pretragu željenih sadržaja, osigurava i potpunu diskreciju korisnicima.
Nova usluga pod nazivom “graph searć” omogućava korisnicima precizniju pretragu ljudi, mjesta, slika i interesovanja.
Uprkos kritikama, Fejsbuk je danas najpopularniji servis za socijalizaciju sa rastućim brojem korisnika te je čak prozvan i “novim Internetom”, a Zakerberg stekao nadimak “novi Bil Gejts”. O vrijednosti Fejsbuka najbolje govori podatak da je Majkrosoft krajem 2007. godine platio 240 miliona dolara za 1,6 posto udjela u dionicama ove društvene mreže. Tanjug
