SARAJEVO, Zabrana vezivanja stoke, zabrana korištenja genetski modifikovanih proizvoda, zabrana uništavanja pčela na saću, neke su od odredaba zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji FbiH, čije se konačno usvajanje iščekuje nakon nekoliko godina zastoja.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH prijedlog ovog zakona trebalo bi da razmatra u utorak, dok je Dom naroda to trebalo da učini u četvrtak na novoj sjednici, koja, pak, nije ni počela jer je prekinuta prethodna, te zasad nije poznato kada će biti održana. Njegovim usvajanjem bi FBiH konačno dobila propis koji reguliše poljoprivrednu organsku proizvodnju.
S druge strane, RS je još 2004. godine donijela Zakon o organskoj proizvodnji, a 2013. godine je donesen i novi. Proizvođači iz FBiH ističu da organska proizvodnja uzima maha i sve je veći interes kupaca, ali i poljoprivrednika. Kažu da je organska proizvodnja zahtjevna i traži dosta novca i vremena, ali je važna za zdravlje ljudi i okolinu.
Podsjećaju i da dosta terena u BiH ima uslove za ovu vrstu proizvodnje, te da BiH treba da ima tri odsto površine pod organskom proizvodnjom, što traži EU. I prema obrazloženju zakona, cilj njegovog donošenja upravo je ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i pravno regulisanje ove oblasti kako bi bili stečeni uslovi za razvoj organske proizvodnje. Priznaje se da interes i razvoj poljoprivredne organske proizvodnje u FBiH datira iz 2000. godine, da bi tek 2008. godine bile pokrenute aktivnosti na donošenju zakona, koji je potom godinama bio u formi nacrta, a upravo zbog neregulisanja ove oblasti nema sistema nadzora ni kontrole za organsku proizvodnju i proizvode koji se nude na tržište.
Pamela Hrnjić iz Bihaća, čiji je otac Rifet registrovao domaću radinost i ima certifikat za organsku proizvodnju, ističe da od ovoga oni kao četveročlana porodica imaju dovoljno za život. “Dugo radimo s ljekovitim biljem. Organska proizvodnja se sve više traži. Zahtijeva velike izdatke godišnje, ali imamo pozitivne kritike naših kupaca, koji su uglavnom iz inostranstva. Nije teško ispuniti uslove da bi se dobio certifikat”, dodala je ona i napomenula da rijetko dobiju poticaje od države.
Prema zakonu, proizvodi dobijeni lovom divljih životinja i ribolovom u slobodnim vodama ne smatraju se proizvodima organske proizvodnje. Trajanje prevoza stoke mora biti svedeno na minimum, životinja mora imati stalni pristup otvorenom prostoru, bilo kakva njena patnja mora se svesti na minimum uključujući i vrijeme klanja, a broj životinja mora biti ograničen.
Dozvoljene su uglavnom samo prirodne metode razmnožavanja, životinje se hrane organskom hranom, a čišćenje objekata dozvoljena je samo proizvodima odobrenim za upotrebu u organskoj proizvodnji. Sisavci koji doje mogu se hraniti samo prirodnim, po mogućnosti, majčinim mlijekom, dok košnice u pčelarstvu treba da budu izrađene od prirodnih materijala. Po zakonu, proizvođači moraju dobiti certifikat i biti upisani u registar. Jozo Mihaljević, direktor firme “Gabicini” iz Livna, kaže da je ovo mukotrpan put i traži vrijeme jer su među uslovima i ti da zemljište nije obrađivano tri do pet godina i da je tri kilometra udaljeno od saobraćajnica.
“Proizvođača organskog sjemena nema ovdje. Mi svoje nabavljamo iz Novog Sada. Prošle smo godine radili sa sojom, a ove planiramo suncokret”, dodao je Mihaljević. Nezavisne novine