MOSTAR – Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF) već mjesecima vodi istragu protiv Autocesta FBiH, odnosno aktuelnog direktora ovog federalnog javnog preduzeća Elmedina Volodera, saznaje Fokus.ba.
Konkretno, OLAF je otvorio istragu o potencijalnoj korupciji, prevarama ili drugim nezakonitim radnjama u realizaciji izgradnje Autoputa na Koridoru 5c na dionici Tunel Kvanj – Buna.
Fokus.ba u posjedu je dokumenta iz Evropskog ureda za borbu protiv prevara naslovljenog direktoru Autocesta FBiH Elmedinu Voloderu u kojem se on obavještava da je protiv njega otvorena istraga o potencijalnoj korupciji i prevarama.
Slučajno ili ne, neposredno nakon što je OLAF otvorio istragu protiv Volodera i Autocesta poništen je raniji tender koji je bio raspisan 30. decembra 2019, te je raspisan novi?!
Volodera se, stoji u dokumentu OLAF-a, tereti da je augustu prošle godine, usred evaluacije ponuda za izgradnju ove dionice, poslao pismo komisiji za ocjenu ponuda u kojem im daje uputstva da moraju isključiti ponuđača Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH).
Upravo je to bio ponuđač, ističe se u dokumentu OLAF-a, koji je imao najnižu ponudu. Ponuđač kojeg su na kraju izabrale Autoceste FBiH bio je konzorcij China Second Metallurgy Group Co.Ltd (Kina) & Guizhou Transportation Planning Survey – Dizajn Academe Co. Ltd (Kina). Iz OLAF-a kažu da je ovaj ponuđač dao ponudu koja nije bila u skladu s uslovima tendera.
Fokus.ba došao je i u posjed navedenog pisma Elmedina Volodera. U njemu Voloder nalaže Komisiji da do kraja radnog dana (6. august 2021) donese konačnu odluku i preuzme odgovornost i posljedice donošenja te odluke.
U ovom pismu Voloder formulira potez Komisije, pa navodi da će, bez obzira kakvo pojašnjenje od navedenog ponuđača bilo, ono rezultirati odbijanjem ponude. Prethodno je naveo da je Komisija konstatirala da ovaj ponuđač svjesno dovodi Autoceste u poziciju da može doći do značajne izmjene konačne cijene radova.
Međutim, u hronologiji koju je u dopisu Voloderu naveo OLAF, vidljivo je kako je došlo do ove situacije, piše Fokus ba.
Kako ističu, 30. decembra 2019. godine JP Autoceste FBiH raspisale su tender za izgradnju dionice Tunel Kvanj – Buna ukupne dužine 5,25 kilometara, a koja je finansirana iz ugovora o kreditu potpisanog s Evropskom investicionom bankom (EIB). Rok za podnošenje ponuda bio je 24. februar 2020. godine.
U okviru Autocesta formirana je komisija za ocjenu ponuda koju je činilo pet radnika tog javnog preduzeća. Ova komisija, navode iz OLAF-a, trebala je biti nezavisna i slobodna kada je riječ o vanjskom uticaju. Ocjenjivanje ponuda podijeljeno je u dvije faze, tehnička procjena i finansijska procjena.
Dana 19. maja 2020. godine Komisija je provela online otvaranje tehničkog tendera u prostorijama Autocesta. Pristiglo je devet ponuda.
„Finansijske ponude otvorene su 5. marta 2021. i Autoceste su sačinile izvještaj o evaluaciji tendera 16. novembra 2021. godine. Autoceste su zaprimile ukupno devet ponuda u rasponu cijene od 90.934.999 eura do 171.144.602 eura bez PDV-a. U početku je najniža ponuda bila ona konzorcija Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH)“ navode iz OLAF-a.
No iz OLAF-a potcrtavaju da je 23. juna 2021. usred procedure evaluacije rukovodstvo Autocesta zamijenilo kompletan sastav Komisije za evaluaciju! Treba podsjetiti da je Vlada FBiH 10. juna, dakle 13 dana prije ovog poteza, Volodera imenovala za v. d. direktora Autocesta FBiH.
„Iako je ponuđač Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH) imao najnižu ponudu, tokom postupka evaluacije ovaj ponuđač je ekspresno povukao svoju ponudu. Tokom postupka evaluacije ponuda bilo je pokušaja generalnog direktora Autocesta, kao i šefa Službe za međunarodne nabavke, da utiče na odluku Komisije za evaluaciju kako ne bi bio izabran ponuđač Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH)“ ističu iz OLAF-a.
Zašto OLAF istražuje korupciju i moguće prevare kod izgradnje ove dionice na tlu BiH? Jer je riječ o sredstvima Evropske investicione banke, odnosno EU. Naime, OLAF ima ingerencije da vodi istrage i o korupciji i prevarama sa sredstvima EU i izvan EU, što naprimjer nije slučaj za malverzacije kod izgradnje dionice Vranduk – Ponirak, o čemu je pisao Fokus.ba, jer je tu riječ o kreditu OPEC-a, dakle Saudijske Arabije, Kuvajta i sl.
Fokus.ba obratio se OLAF-u upitom u vezi sa istragom u Autocestama, no za naš portal su naveli kako ne komentiraju istrage koje su u toku kako bi sačuvali njihov integritet.
Iz Autocesta su, na naš upit da prokomentiraju istragu koju protiv Volodera i ovog javnog preduzeća vodi OLAF, za Fokus.ba kazali da su tender u martu poništili „jer je postupak imao niz manjkavosti koje su se pokušale otkloniti, ali bez uspjeha“.
„Nepravilno pripremljen tender i rizik da se izabere izvođač doveli su do nerazumnog roka za odabir izvođača radova, zbog čega bi rok za gradnju kao i sama cijena izvođenja bili izvan kontrole investitora. Banka kreditor, Evropska investiciona banka, razumjela je razloge poništenja postupka te podržala stav da se ide s ponovnim, ubrzanim, postupkom za odabir izvođača radova za ovu poddionicu. U vezi s tim, početkom augusta ove godine JP Autoceste FBiH objavilo je novi međunarodni tender za izbor izvođača radova koji je pripremilo u konsultaciji s Evropskom investicionom bankom. Rok za dostavljanje ponuda je 10. oktobar 2022. godine“ kazali su iz Autocesta FBiH.
Nisu se u okviru naših pitanja očitovali na samu istragu OLAF-a, odnosno postupke direktora Autocesta FBiH.
Kada je riječ o djelovanju OLAF-a, treba naglasiti da su domaće policijske, pravosudne pa i institucije vlasti u BiH dužne sarađivati s ovom evropskom institucijom radi neometane istrage. Štaviše, ukoliko se fizičko lice, pravno lice ili neko treće lice protivi provjeri ili inspekciji na licu mjesta, organi Bosne i Hercegovine, postupajući u skladu s nacionalnim pravilima i propisima, dužni su pomoći Evropskoj komisiji ili OLAF-u, kako bi im omogućili da ispune svoju dužnost vršenja provjere ili inspekcije na licu mjesta.
„Ne dovodeći u pitanje primjenu krivičnog prava Bosne i Hercegovine, Evropska komisija može odrediti administrativne mjere i kazne pravnim ili fizičkim licima iz Bosne i Hercegovine, koja učestvuju u realizaciji programa ili aktivnosti, u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije. Vlasti BiH sarađuju s Evropskim javnim tužilaštvom kako bi mu omogućile da ispuni svoje dužnosti istrage, krivičnog gonjenja i izvođenja pred sud počinilaca i saučesnika krivičnih djela koja utiču na finansijske interese Evropske unije, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom“ nalaže se u jednom od sporazuma koji uskoro treba usvojiti Vijeće ministara BiH.
O tome šta znači istraga OLAF-a najbolje ilustriraju pravosudni procesi i hapšenja u Hrvatskoj. Prošle sedmice je hrvatski sedmičnjak „Nacional“ objavio informaciju da revizori Evropske komisije provjeravaju kako je i u kojim okolnostima Vlada Andreja Plenkovića u martu 2020. godine bez javnog poziva nabavila oko 20 tona medicinske opreme iz Kine za borbu protiv koronavirusa, a za šta je iz evropskih fondova plaćeno oko 50 miliona eura. Osim evropskih revizora istragom se, prema informacijama „Nacionala“, bavi i OLAF, jer su, kao i u slučaju dionice Tunel Kvanj – Buna u pitanju evropska sredstva.
OLAF već godinama istražuje pronevjeru sredstava za EU u Hrvatskoj zbog čega je bilo i hapšenja zvaničnika ove države, a koje su provodili pripadnici domaćih pravosudnih i policijskih agencija. Lažna dokumentacija te sukob interesa i dodjeljivanje posla preko veze bili su načini kako se u Hrvatskoj zloupotrebljavao evropski novac.
U decembru 2021. bivši potpredsjednik Vlade Hrvatske Tomislav Tolušić (HDZ) bio je na udaru evropskih istražitelja zbog spornih ugovora o nabavci u vrijeme dok je bio ministar fondova EU, ali i poljoprivrede. Na udaru je bio USKOK-a i OLAF-a, a predmet istraživanja su četiri ugovora s firmom Omega software tokom kojih je posao s prvobitnih 4,6 narastao na gotovo 32 miliona kuna.
Mjesec ranije bivša hrvatska ministrica Gabrijela Žalac, direktor Agencije za finansiranje i ugovaranje projekata EU Tomislav Petrić te dvojica poduzetnika Marko Jukić i Mladen Šimunc bile su prve osobe u Hrvatskoj uhapšene po nalogu evropskog javnog tužioca, a nakon istraga koje je proveo OLAF.
Također, Ured evropskog javnog tužioca zatražio je nakon istrage OLAF-a od Sabora Hrvatske ukidanje imuniteta zastupniku Vinku Grgiću zbog primanja mita i pronevjere evropskog novca te zlopotrebu položaja.
OLAF-u, što se tiče Hrvatske, podneseno je oko 450 prijava, a dosad ih je oko 250 zatvoreno. Sve prijave se, međutim, odnose samo na kriminalne radnje. Veliki broj se tiče i propusta.
Fokus.ba