LONDON, Na evropskim su berzama u petak ujutro cijene akcija blago pale, jer su ulagači oprezni uoči izvještaja o zaposlenosti u SAD-u, koje obično znatno utiče na smjer tržišta.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih akcija bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 odsto, na 1.483 boda, nakon što je juče ostao gotovo nepromijenjen.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,3 i 0,5 odsto.
Premda su juče cijene akcija na Wall Streetu skočile više od 1 odsto, što obično podsticajno djeluje na ostale svjetske berze, evropski ulagači nisu jutros voljni znatnije mijenjati pozicije, jer se poslijepodne očekuje izvještaj o zaposlenosti u SAD-u, koje obično znatno utiče na tržišta.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u januaru broj zaposlenih povećan za 234.000, nakon što je u decembru porastao za 252.000. Bio bi to 12. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine.
Pritom bi stopa nezaposlenosti, procjenjuje se, mogla ostati nepromijenjena, na 5,6 odsto, najnižem nivou u šest i po godina. U fokusu ulagača biće i podatak iz tog izvještaja o prosječnoj satnici.
“Očekuje se da će prosječna satnica porasti za 0,3 odsto, nakon što je u decembru neočekivano pala za 0,2 odsto, što je uznemirilo ulagače. U fokusu ulagača je i Grčka, a teško je za očekivati znatniji rast tržišta dok se ne rasplete situacija s grčkim dugovima”, kaže Ayako Sera, analitičarka u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Nakon što je Evropska centralna banka (ECB) odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, juče je ATG indeks berze u Atini pao više od 3 odsto, ponajviše pod pritiskom pada cijena akcija grčkih banaka za više od 10 odsto.
No, gubici banaka ponešto su smanjeni nakon vijesti da je ECB odobrila grčkoj centralnoj banci da plasira hitne zajmove za likvidnost bankama u vrijednosti od oko 60 milijardi evra.
U međuvremenu, grčka vlada predložila je partnerima u evrozoni program za premošćivanje do kraja maja kako bi se dobilo na vremenu za pregovore između Atine i međunarodnih kreditora o grčkim dugovima, ističući kako će učiniti sve da bi izbjegla bankrot.
U fokusu ulagača biće i cijene nafte. Nakon što je juče na američkom tržištu skočila više od 4 odsto, jutros je cijena ‘crnog zlata’ ojačala daljih 1,3 odsto, na 51,15 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu porasla 0,7 odsto, na 56,95 dolara.
Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske centralne banke podstaći rast tamošnje ekonomije, što bi trebalo ojačati potražnju za ‘crnim zlatom’.
Na većini azijskih berzi cijene su akcija jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 9,30 sati bio na dobitku 0,1 odsto, dok je od početka sedmice u plusu oko 1 odsto.
Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,8 odsto, na 17.648 bodova. U cijeloj je sedmici, međutim, izgubio 0,1 odsto. Hina
