BANJALUKA – Cijene električne energije u BiH moraće porasti ako BiH bude slijedila direktive EU, pravila Energetske zajednice i zakone liberalizacije svih tržišta u Evropi, slažu se stručnjaci.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, upozorava da su sada cijene električne energije u BiH niske u odnosu na troškove proizvodnje energije od strane elektropreduzeća, ali i činjenice da je broj zaposlenih u tim preduzećima značajno veći od evropskog i regionalnog prosjeka.
Ističe da je prva faza liberalizacije uspješno sprovedena, podsjetivši da je prenos električne energije odvojen od preduzeća koja je proizvode, što je sve u skladu s energetskim paketima EU.
Takođe, dodaje da su uvedene kategorije trgovaca električne energije, regulatorna agencija na nivou BiH, kao i regulatorne komsije na nivou entiteta.
Naglašava da bi sljedeća faza trebalo da bude povećanje cijena, ali da tu postoje političke teškoće.
“U praksi, cijenu električne energije regulatori bi trebalo da odrede na bazi prikazanih zahtjeva i troškova, međutim to jednostavno sada nije moguće jer imate veoma izraženu socijalnu komponentu formiranja cijena. Regulatorne komisije imenuje parlament, tako da tu uvijek postoji taj politički kontekst kada god se povede rasprava o povećanju cijena struje”, ističe Milovanović.
Prema podacima “Eurostata”, statističkog zavoda EU, cijena električne energije u BiH je među najnižim u Evropi.
Od nas struju manje plaćaju na Kosovu, gdje je cijena kilovata 0,061 evro, u Srbija je ona 0,065, dok je kod nas 0,083 evra, odnosno oko 15 feninga, a u Albaniji je 0,082 evra.
Poređenja radi, u Sloveniji je cijena kilovata 0,163 evra, u Hrvatskoj 0,131 evro, dok je u Makedoniji cijena 0,084 evra po kilovatu.
Na internet stranici Energetske zajednice nalazi se informacija o dvogodišnjem programu tehničke pomoći zemljama zapadnog Balkana iz decembra prošle godine o uspostavljanju zajedničkog tržišta električnom energijom, koji finansira EU, a sprovodi Sekretarijat Energetske zajednice, koji ima za cilj stvaranje legislativnog okvira i uklanjanje birokratskih barijera kako bi se ostvario cilj.
Međutim, kada smo pokušali ući na link sa detaljima projekta upozoreni smo da nismo ovlašteni da pristupimo materijalu.
Za više informacija obratili smo se Sekretarijatu, međutim zbog sezone godišnjih odmora niko nije bio u mogućnosti da nam pošalje povratnu informaciju.
Evropski institut “Robert Šuman” je uradio zanimljivu analizu o (ne)uspjesima u liberalizaciji tržišta električne energije unutar EU.
Njihov zaključak je da je liberalizacija samo djelimično uspjela, a da su i dalje u brojnim zemljama EU dominantni ili čak jedini snabdjevač javno preduzeće u kojem država ima vlasništvo.
Oni ističu da su teškoće u punoj liberalizaciji tržišta unutar EU prvenstveno političke prirode.
“U većini zemalja članica EU proizvodnja električne energije vertikalno je strukturisana oko nacionalnih monopola, koji su često u vlasništvu vlasti, tako da bi liberalizacija dovela do zaustavljanja monopola proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, a u nekim zemljama i do privatizacije društvenih kompanija”, navode oni.
Osim političkog, navode i jedan zamimljivi socijalni problem.
“Industrijom električne energije u EU tokom devedesetih godina dominirali su inženjeri kojima su pomagale računovođe. Ovim kompanijama se upravljalo kao tipičnim vladinim agencijama, tako da je bilo teško očekivati da se takve kompanije prilagode tržišnoj utakmici”, zaključili su oni.
Cijena kilovata struje (u evrima)
Kosovo 0,061
Srbija 0,065
BiH 0,083
Makedonija 0,084
Albanija 0,082
Hrvatska 0,131
Slovenija 0,163
(Podaci Eurostata)
Ovako loša hidrološka situacija ne pamti se decenijama
Zbog loše hidrološke situacije “Elektroprivreda RS” je sprovela javni postupak nabavke električne energije za snabdijevanje domaćeg tržišta, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.
On je istakao da je u toku i kapitalni remont Termoelektrane Ugljevik, koji može trajati 90 dana, i da je i to razlog za nabavku električne energije.
“Nabavka električne energije vrši se prema potrebama. Ovako loša hidrološka situacija se ne pamti više decenija i zato su krajem jula donesene akdekvatne odluke”, rekao je Đokić. Nezavisne novine