BANJALUKA – Politički pritisci, zastrašivanja i prijetnje novinarima i novinarkama u BiH razlog su za ozbiljnu zabrinutost, a vlasti i dalje umanjuju njihov značaj i slabo reaguju na ovakve pojave. Javne institucije ne prikupljaju podatke o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike.
Udruženje BH novinari zabilježilo je 56 slučajeva kršenja prava novinara u 2019. godini, uključujući devet slučajeva fizičkog napada i 21 prijetnju, od čega je bilo osam prijetnji smrću i deset slučajeva političkog pritiska. Od početka 2020. registrovano je 29 dodatnih slučajeva, navodi se u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu.
Novinarstvo u Bosni i Hercegovini i dalje je nesigurna profesija, a novinari rade za niske plate i u lošim radnim uvjetima, koji su dodatno pogoršani tokom krize izazvane pandemijom COVID-19. Znatan broj novinara i novinarki radi bez odgovarajućih ugovora, garancija protiv otkaza ili disciplinskih mjera, što ih čini ranjivima i podložnim neprimjerenim utjecajima urednika i vlasnika medija. Prava iz radnog odnosa predviđena entitetskim zakonima o radu se ne poštuju. Ne postoji strukturirani dijalog između vlasti i medijske zajednice o radnim uvjetima novinara. Sindikati slabo rade i ne postoje granski kolektivni ugovori za medijske uposlenike, samo su neki od zaključaka ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije.
U poglavlju posvećenom slobodi izražavanja, Evropska komisija ističe kako se napadi na novinare i medije ne smiju tolerisati: „Očekuje se da će vlasti brzo djelovati i pokazati nultu toleranciju na prijetnje ili napade na medije, uključujući osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja, što će dovesti do konačnih presuda za 29 počinilaca.“
Kleveta u BiH je dekriminalizirana od 2002. godine, ali političari i dalje koriste građanske tužbe za zastrašivanje novinara, stoji u Izvještaju EK:
„Sudovi bi trebali pojačati napore kako bi osigurali brže procesuiranje slučajeva klevete i dosljednost sudske prakse o naknadi štete, te kako bi spriječili bilo kakav efekat zastrašivanja koji bi novinare natjerao na samocenzuru.“
Zakoni o slobodi pristupa informacijama i dalje su neusklađeni u cijeloj zemlji i nisu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima. Zakoni o govoru mržnje takođe moraju biti u potpunosti usklađeni sa sudskom praksom ESLJP i pravnim stečevinama Evropske unije. Pravne odredbe o zaštiti podataka i pristupu informacijama i dalje se tumače na način koji štiti privatne, a ne javne interese, a odredbe poput one o zabrani prenošenja informacija koje mogu izazvati paniku ili ozbiljno narušiti javni red i mir (bila je na snazi u Republici Srpskoj od 19. marta do 17. aprila 2020.) imaju zastrašujući efekat na slobodu izražavanja kako za medije, tako i za pojedince, te vode riziku od autocenzure, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije. Naglašeno je i da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima operativnu, ali ne i punu političku i finansijsku neovisnost, te da je potrebno unaprijediti postupak imenovanja rukovodstva RAK-a: „To bi također pomoglo poboljšanju percepcije RAK-a u javnosti kao neutralnog i neovisnog tijela. RAK je bio aktivan tokom krize COVID-19, dajući preporuke i upute.“
U dijelu Izvještaja posvećenom javnim servisima navodi se da se Zakon o javnom RTV sistemu iz 2003. godine provodi samo djelomično, a entitetski zakoni nisu usklađeni s njim:
„Stoga su tri javna emitera izložena političkom utjecaju, posebno putem politički kontroliranih upravnih odbora, sa zabrinjavajućim trendom autocenzure. Država nema odgovarajući model za prikupljanje taksi, kako je predviđeno zakonom. Entitetski emiteri imaju značajne neplaćene dugove prema emiteru na državnom nivou, koji su predmet dugotrajnih parnica. Takva pitanja i dalje predstavljaju prijetnju finansijskoj neovisnosti i održivosti sistema javnog emitovanja.“
Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima te uspostaviti detaljan registar koji će pružiti sistematski uvid u vlasničke strukture i spriječiti skrivenu koncentraciju vlasništva nad medijima. Važno je i usvajanje zakona o oglašavanju u medijima, posebno za javna preduzeća, kao što su telekom kompanije. Integritetu medija šteti i praksa oglašavanja javnih kompanija i marketinških agencija povezanih s političkim strankama, a nedostatak transparentnosti i jasnih kriterija u raspodjeli subvencija također izaziva zabrinutost, piše u ovogodišnjem Izvještaju EK. Dodaje se i da sloboda izražavanja na internetu nije regulisana posebnim uredbama, a online platforme se često koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija. Krivično gonjenje u ovakvim slučajevima ograničeno je na krivično djelo izazivanja vjerske i etničke mržnje putem interneta ili društvenih mreža.
Evropska komisija je u svom izvještaju posebno naglasila da „Udruženje BH novinari i Klub novinara iz Banje Luke imaju važnu ulogu u unapređenju i održavanju profesionalnosti i integriteta novinarske profesije“ u Bosni i Hercegovini.
CAPITAL
