BRISEL, Borbom protiv inflacije, Evropska centralna banka /ECB/ ubija mogućnost privrednog oporavka evrozone – upozoravaju ekonomski stručnjaci.
Šefovi ECB banke posljednjih godina podizali su kamatne stope u najgorem mogućem trenutku – u julu 2008. godine, kada je kriza kucala na vrata, a onda ponovo u aprilu i julu ove godine, kada se činilo da bi mogao uslijediti privredni preporod.
Predsjednik ECB Žan Klod Triše podizanje kamatnih stopa opravdava strahom od inflacije. U više navrata Triše je izjavio da mu je glavni prioritet očuvanje finansijske stabilnosti, pa kamatne stope ECB pokušava da koristi kao instrument za regulisanje cijena na tržištu evrozone.
Međutim, mnogo veći problemi evrozone od inflacije, kao što su visoka nezaposlenost, usporen privredni rast i pokušaji Grčke, Portugala, Irske, Španije i Italije trebalo da imaju prioritet kako bi te zemlje izbjegle bankrot.
Podizanjem kamatnih stopa šef ECB-a pogoduje samo jakim privredama poput Njemačke, dok svi ostali trpe negativne posljedice.
Džejms Siroviecki u uglednom časopisu Nju Jorker navodi da su osnovni problemi evrozone premalo rasta i previše duga. Za oba problema djelimično je odgovorna i politika ECB-a, koja pravi svojevrsni zatvoreni krug: podizanje kamatnih stopa rezultira skupljim zaduživanjem, čime se usporava privredni rast.
Čak i kada ECB kupuje obveznice Italije i Španije da bi te zemlje spasila od bankrota, time samo “krpi” rupe koje je sama stvorila, tvrdi Siroviecki.
Zbog dužničke krize čak ni jake ekonomije ne mogu prosperirati od niskih kamatnih stopa i zauzdavanja inflacija. Iako Njemačkoj ne odgovara pad vrijednosti robe koju izvoze u ostatak Evrope, još manje joj odgovara privredni krah i pad kupovne moći u zemljama s kojima posluje.
“ECB provela je ovu godinu u borbi protiv fantomske prijetnje inflacije. Vrijeme je da se suoče s pravom prijetnjom recesije”, zaključuje Siroviecki.
