BRISEL – Očekuje se da će inflacija hrane u Evropskoj uniji u 2025. godini nadmašiti ukupnu inflaciju.
Prema podacima Eurostat, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 3,3 odsto, dok je ukupna stopa inflacije iznosila 2,5 odsto.
U europodručju European Central Bank procjenjuje da će se inflacija hrane ublažiti kako bude slabio uticaj ranijeg rasta globalnih cijena prehrambenih sirovina i nepovoljnih ljetnih vremenskih uslova, a zatim će se do kraja 2026. stabilizovati na nivou nešto iznad 2 odsto, piše Euronews.
Ipak, raspoloženje potrošača pokazuje da se pritisci na cijene i dalje snažno osjećaju.
Istraživanje ING Consumer Research pokazuje da rast cijena hrane ostaje jedno od glavnih pitanja za potrošače u EU u 2026. godini. Mnogi očekuju da će cijene namirnica nastaviti brzo da rastu, naročito u zemljama u kojima hrana i bezalkoholna pića čine veliki dio kućnih budžeta.
Kada je riječ o očekivanjima poboljšanja kupovne moći, pesimista je više nego optimista.
Kako se, dakle, očekuje da će se cijene hrane kretati širom Evrope tokom 2026. godine? U kojim zemljama potrošači očekuju dalji rast? I kako se udio troškova za hranu razlikuje među evropskim državama?
Ukupno 58 odsto ispitanika izjavilo je da se u potpunosti slaže ili slaže sa tvrdnjom: „Očekujem da će nivo cijena namirnica u mojoj zemlji u narednih 12 mjeseci rasti brže.“
Samo 14 odsto ispitanika u šest zemalja nije se složilo sa tom tvrdnjom. Ekonomista ING-a Thijs Geijer ocijenio je to kao znak da se pritisci na cijene usporavaju, ali je upozorio da mnoga domaćinstva i dalje osjećaju posljedice nedavne inflacije hrane.
„To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju na još višu inflaciju“, rekao je Geijer. Dodao je da će potrošačima vjerovatno biti potreban duži period umjerene inflacije prije nego što promijene svoja očekivanja.
Istraživanje ING obuhvatilo je šest evropskih zemalja — Njemačku, Španiju, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumuniju — sa oko 1.000 ispitanika u svakoj.
Osim u Španiji, zabrinutost zbog rasta cijena u ostalim zemljama bila je veća i u nekim slučajevima prelazila dvije trećine ispitanika. U Rumuniji 73 odsto ispitanika očekuje da će cijene namirnica u narednih 12 mjeseci rasti brže. U Belgiji taj udio iznosi 66 odsto, a u Nizozemskoj 64 odsto.
U Njemačkoj više od polovine ispitanika (57 odsto) očekuje brži rast cijena namirnica, dok je u Poljskoj taj udio 49 odsto.
Španija bilježi najniži udio — oko 39 odsto ispitanika ima takvo očekivanje.
Španska ekonomija porasla je 2,8 odsto u 2025. godini, znatno iznad prosjeka europodručja od 1,5 odsto. Niže cijene energije i usporavanje inflacije pomogli su očuvanju povjerenja potrošača i podstakli potrošnju.
Podaci platforme Indeed pokazuju da je Španija na drugom mjestu među pet najvećih evropskih ekonomija po broju oglasa za posao, koji su krajem 2025. bili 54 odsto iznad pretpandemijskog nivoa.
Projekcije OECD svrstavaju Španiju na vrh među pet najvećih evropskih ekonomija, sa očekivanim realnim rastom BDP-a od 2,2 odsto, u poređenju sa 1,2 odsto u europodručju i Ujedinjenom Kraljevstvu.
OECD očekuje da će snažno otvaranje novih radnih mjesta i rast realnih plata nastaviti da podupiru privatnu potrošnju u Španiji.
Da li su evropski potrošači optimistični kada je riječ o poboljšanju kupovne moći? Ne naročito.
U šest posmatranih zemalja 39 odsto ispitanika ne slaže se sa tvrdnjom: „Očekujem da će moja kupovna moć u 2026. biti veća nego ove godine“, što je znatno više od 29 odsto onih koji se slažu.
„Uprkos tome što su realne plate u velikoj mjeri oporavljene, potrošači ostaju pesimistični u pogledu svoje kupovne moći uoči 2026.“, rekao je Geijer.
Njemačka bilježi najviši nivo pesimizma: više od polovine ispitanika (53 odsto) ne slaže se sa navedenom tvrdnjom, a odmah iza nje je Belgija sa 50 odsto.
U ostalim zemljama udio pesimista je niži — 40 odsto u Nizozemskoj, 36 odsto u Poljskoj i 34 odsto u Rumuniji.
Španija se ponovo izdvaja. Samo 18 odsto ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći, dok se više od polovine (52 odsto) slaže sa tvrdnjom, što ukazuje na optimističnija očekivanja.
Geijer je istakao da su španski potrošači znatno optimističniji, vjerovatno zbog relativno snažnog rasta realnih plata u posljednjih nekoliko godina.
Postoji pozitivna povezanost između prosječne godišnje inflacije hrane i bezalkoholnih pića i njihovog udjela u kućnoj potrošnji. Kako raste jedno, obično raste i drugo.
To znači da su neke zemlje snažnije pogođene jer se suočavaju sa višom inflacijom hrane, dok domaćinstva istovremeno veći dio svojih budžeta troše na hranu.
Na primjer, u Rumuniji je inflacija hrane 2025. iznosila 6,8 odsto, dok su domaćinstva na hranu i pića trošila 23,1 odsto svojih budžeta.
Takav obrazac uočava se u više zemalja istočne Evrope i na Balkanu, prenosi Poslovni.hr.