BEOGRAD, Dinar će i sutra nastaviti rast prema evru, jer će ojačati za 67 para ili za 0,67 odsto tako da će zvanični srednji kurs biti 97,6095 dinara za jedan evro.
To će biti nova rekordna vrijednost srpske valute u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Najniža vrijednost nacionalne valute ove godine, od 106,4947 dinara za jedan evro zabilježena je 6. januara, a istorijski najniža vrijednost bila je 4. novembra 2010. godine, kada je zvanični srednji kurs iznosio 107,5216 dinara za jedan evro.
Centralna banka danas nije intervenisala na deviznom tržištu, a od početka godine intervenisala je samo jednom, kupovinom pet miliona evra, kako bi spriječila preveliku dnevnu oscilaciju kursa.
Viceguverner NBS Bojan Marković kaže da je jačanje dinara prema evru posljednjih mjeseci posljedica pada premije rizika zemlje i povećanog povjerenja stranih investitora, kao i restriktivne monetarne politike centralne banke.
Marković je istakao da je devizni kurs u Srbiji fleksibilan i da su i u narednom periodu moguće oscilacije i u pravcu jačanja i u pravcu slabljenja domaće valute. On je istakao da NBS ostaje pri stavu da kretanja kursa dinara zavisi isključivo od ponude i tražnje na međubankarskom deviznom tržištu.
On je precizirao da na kurs utiču i kretanja na globalnom tržištu koja su usmjerila sredstva ka zemljama u razvoju, pa se iz tog razloga jačanje domaće valute, pored Srbije, dogodilo i u Turskoj, Mađarskoj i Rumuniji.
Jačanje dinara prema evru u proteklim mjesecima nema podlogu u realnim ekonomskim kretanjima i negativno utiče na izvoz, ocijenili su ekonomisti, ističući da je jačanje domaće valute prije svega posljedica priliva deviza radi ulaganja u državne hartije od vrijednosti.
Direktor Instituta ekonomskih nauka Dejan Erić istakao je da brine šta će biti kada banke, koje su te devize unijele i kupile dinare, radi ulaganja u državne hartije od vrijednosti, krenu ponovo da pretvaraju dinare u devize.
On je ocijenio i da jačanje domaće valute može imati vrlo teške posljedice po privredu jer pada konkurentnost srpskog izvoza, uvoz postaje jeftiniji i raste sklonost ka uvoznoj potrošnji, što je, prema njegovim riječima, “dosta zabrinjavajuće”.
Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić objasnio je da se finansiranje budžetskog deficita pretežno ostvaruje emisijom trezorskih zapisa na domaćem finansijskom tržištu, što privlači devize iz inostranstva, povećava njihovu ponudu i tako se stvara pritisak na jačanje dinara.
“Drugi vrlo važan faktor jačanja dinara je špekulativne prirode i odnosi se na očekivanja velikih igrača na deviznom tržištu da će ovaj apresijacijski tok biti nastavljen, ali će, naravno, uskoro doći i do prekida tog toka, pa bi, po tom osnovu, mogli da zarade prilično velike sume novca”, istakao je Nikolić. Tanjug