Kurs evropske prema američkoj valuti skočio je prošloe nedjelje 1,3 odsto, na 1,2190 dolara, pa se po prvi put nakon tri godine probio iznad nivoa od 1,21 dolara.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena potonula 1,7 odsto, na 111,05 jena.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloge sedmice skliznuo 1,1 odsto, na 91,00 bod.
Tako je i u drugoj sedmici nove godine nastavljen silazni trend dolara koji je lani prema košarici valuta izgubio 9,8 odsto.
Uspon evra uslijedio je nakon što je zapisnik s posljednje sjednice Evropske centralne banke (ECB) pokazao da njezini dužnosnici smatraju da bi ECB trebao početi najavljivati zaoštravanje monetarne politike.
Ako se nastavi snažan rast privrede evrozone, ECB bi ove godine mogao privesti kraju program poticajnih mjera, odnosno kupovine obveznica, a analitičari procjenjuju da bi centralna banka kamatne stope mogla povećati početkom iduće godine.
“Svi znamo da postupno smanjenje ECB-ovih poticaja slijedi, no sada se radi o vremenskom okviru, a zapisnik s posljednje sjednice sugerisao je da je među dužnosnicima sve veća podijeljenost po pitanju predugog čekanja. Što prije tržišta shvate da slijedi kraj poticajnim mjerama, počeće se pitati što je sljedeći korak u ECB-u, a to je podizanje kamatnih stopa. To sada još nije uračunato u cijenu”, kazao je valutni analitičar banke ING Petr Krpata.
Osim prema evru, dolar je oslabio i prema japanskom jenu, pa je njegov kurs skliznuo na najniže nivoe u šest sedmica od 111 jena.
Jačanje jena posljedica je nedavne odluke japanske centralne banke o blagom smanjenju programa kupovine državnih obveznica, što predstavlja prvu naznaku da bi uskoro mogla krenuti prema normalizaciji monetarne politike. SEEbiz/H