BEOGRAD, Građani Srbije, kako kažu nadležni, ne bi trebalo da brinu zbog trenutnog jačanja evra, jer će najvjerovantije biti kratkog daha i ponovo se vratiti na nivo od 101 do 102 dinara.
Problem mogu da imaju dužnici kojima ovih dana stižu rate kredita vezanih za evro, na naplatu, jer će morati da izdvoje više novca.
U posljednjih nedjelju dana došlo je do jačanja evropske valute, a analitičari to tumače većom kupovinom deviza, za razna plaćanja prema inostranstvu, kao i sniženjem referentne kamate, koja za sobom povlači niže kamate na dinarske obveznice i slabljenje valute.
Kako kažu u Narodnoj banci Srbije, dinar je stabilan, i za razliku od valuta u okruženju, mnogo je manje oslabio. Na devizni kurs ubuduće može da utiče kretanje premije rizika Srbije koje je neizvjesno. U ovoj godini centralna banka je intervenisala „na kašičicu“, odnosno sa oko 40 miliona evra.
– Kod nas je problem što postoji rizik od ulaska takozvanog „vrućeg novca“ iz inostranstva, kojem je naše tržište privlačno zbog visokih kamata na obveznice – kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Kako taj novac ulazi na kratak rok, može da izazove pomjeranja u kursu. Da bi takav rizik umanjila, NBS je dozvolila veće dnevne promjene u kursu evra. Ali, sadašnji nivo deviznog kursa nije realan, nego je posljedica velike potražnje za zapisima.
Manji promet
– Svaka veća kupovina ili prodaja deviza na tržištu odražava se na kurs, pa ili jača ili pada – kaže Goran Nikolić, ekonomista. – Do toga dolazi jer je naše tržište „plitko“ i svako pomjeranje se osjeti.
U oktobru je na međubankarskom deviznom tržištu promet iznosio 1,25 milijardi evra, što je za 846,2 miliona evra manje nego u prethodnom mjesecu. Od početka godine, u međubankarskoj trgovini je realizovano ukupno 16,3 milijarde evra. Novosti