BRISEL – U EU je prošlog četvrtka na snagu stupio zakon koji će imati velike posljedice za sve konzumente potrošačke elektronike, posebno kad su mobilni telefoni u pitanju, prenose “Nezavisne novine“.
Jedna od najvažnijih novina koju novi zakon o obavezi recikliranja baterija donosi je da će se od 2027. godine na tržištu EU moći prodavati samo mobilni telefoni s dizajnom koji omogućava vađenje baterije. To znači da će korisnici ponovo moći da mijenjaju bateriju sami, bez da telefone moraju da nose u servise kada baterija izgubi kapacitet. Osim toga, ova jednostavna modifikacija će spriječiti vlasnike instaliranih aplikacija na mobilnim telefonima da “špijuniraju” vlasnike telefona, jer vađenjem baterije aplikacije neće imati izvor električne energije potrebne za rad.
Razlog što EU donosi ovaj zakon je nastojanje da od 2050. godine EU bude karbon neutralna. Naime, bacanje baterija zajedno sa starim telefonima je značajan izvor zagađenja, pa EU želi da se sve baterije, uključujući i one u telefonima, mogu reciklirati. Osim toga, kada se zamijeni baterija telefon se može koristiti još nekoliko godina, što takođe dodatno može pomoći zaštiti životne sredine.
Novi zakon predviđa da se baterije prikupljaju, recikliraju i ponovo koriste. Time će se štetne materije koje baterije sadrže moći ponovo koristiti u novim baterijama nakon reciklaže. Osim što će se smanjiti zagađenje, smanjiće se i štetni efekat na životnu sredinu, obzirom da će biti potrebno manje sirovina za nove baterije.
Iako će se ovaj zakon primijenjivati na teritoriji EU, on je, kao i druge uredbe EU, obavezan za sve zemlje u procesu pristupanja, što se odnosi i na BiH. Osim toga, proizvođači mobilnih telefona će se radi ekonomičnosti i smanjenje troškova vjerovatno odlučiti da telefone istog dizajna prodaju i u drugim regionima na svijetu, tako da će ovaj zakon imati globalni efekat.
Iako su mobilni telefoni obuhvaćeni ovim zakonom, njegove glavne mete su proizvođači električnih vozila, imajući u vidu da će njihove baterije imati znatno veći efekat na životnu sredinu.
“Počevši od 2025, ova uredba će postepeno uvoditi sertifikate o klasi performansi i maksimalnim ograničenjima karbona koji se ispušta u vezi s proizvodnjom i vožnjom električnih vozila, lakih transportnih sredstava kao što su e-bicikli i skuteri, kao i kod industrijskih baterija”, naveli su oni.
Uredba o baterijama će takođe propisivati da baterije koje se uvoze na jedinstveno tržište EU smiju sadržavati samo ograničenu količinu štetnih tvari. Potencijalno štetne supstance koje se koriste u baterijama će se redovno provjeravati od strane ovlaštenih agencija.
Sve prikupljene otpadne baterije moraće da se recikliraju i moraće se postići visok nivo ponovne upotrebe, posebno kritičnih sirovina kao što su kobalt, litijum i nikl.
Kako bi pomogli potrošačima da donesu informirane odluke o tome koje baterije kupiti, ključni podaci će biti navedeni na naljepnici. Kod na bateriji će omogućiti pristup digitalnom pasošu sa detaljnim informacijama o svakoj bateriji koji će pomoći potrošačima, a posebno profesionalcima u cijelom lancu vrijednosti u njihovim naporima da cirkularnu ekonomiju za baterije pretvore u stvarnost.
Prema novom zakonu, kompanije moraju identificirati, spriječiti i pozabaviti se društvenim i ekološkim rizicima povezanim s nabavkom, preradom i trgovinom sirovinama kao što su litijum, kobalt, nikl i prirodni grafit koji se nalaze u njihovim baterijama. U EU smatraju da očekivani veliki porast potražnje za baterijama u EU ne bi trebao doprinijeti povećanju ovakvih ekoloških i društvenih rizika.Nezavisne
