BRISEL, Kao podršku borbi protiv krize izazvane koronavirusom EU će za Srbiju izdvojiti 93,4 miliona evra.
Od ukupne sume 15 milona evra je izdvojeno za trenutne potrebe suzbijanja kovida 19, a preostalih 78,4 miliona evra će biti namjenjeno ublažavanju društveno-ekonomskih posljedica pandemije, rečeno je Tanjugu u Evropskoj komisiji.
U pismu koje je komesar za proširenje Oliver Varhelji poslao premijerki Srbije Ani Brnabić, a u koje je Tanjug imao uvid, navodi se da je službama Evropske komisije rečeno da iskoriste do 15 miliona evra za hitne potrebe Srbije, da se razmotri preostalih 20,8 miliona evra iz EU integracionih fondova i da se po mogućstvu preusmjeri dodatnih 57,6 miliona evra namjenjenih projektima kao što su gasni interkonektor između Srbije i Bugraske i prelasku na čistije izvore energije.
“EU je uz zemlje Zapadnog Balkana i traži načine kakao da vam pomogne u odgovoru na epidemiju kao i na njene kasnije posljedice”, kaže Varhelji.
U pismu premijerki Srbije, komesar za proširenje konstatuje da Evropska komisija gleda kako da uključi Srbiju i ostale partnere iz regiona u inicijative koje EU preduzima u cilju odgovora na kovid 19, ali i kasnijeg ublažavanje socijalno-ekonomskih posledica pandemije.
“Aktivirali smo neke od postojećih instrumenata, kao što je EU Mehanizam civilne pomići, kako bismo uključili Srbiju u EU inicijative. To se već pokazalo uspješno u repatrijaciji građana Srbije koji su se našli u Kini”, kaže Varhelji.
On dodaje da Komisija sa zemjama članicama EU razgovara i o rješavanju problema građana iz regiona koji su zbog mjera kao što su zatvaranje granica zaglavljenji u zoni Šengena.
“Predložili smo i izmjenu radnog okvira Fonda za solidarnost EU kroz koji će takođe biti moguće mobilisati sredstva za pomoć Srbiji u trenutnoj krizi javnog zdravlja”, poručuje Varhelji.
Komesar za proširenje dodaje da EU radi zajedno i sa Međunarodnim finansijskim institucijama na pronalaženju načina za rješavanje pitanja likvidnosti i finansijskih problema privatnog sektora.
Istovremeno, ispituju se i načini kako evropski regionalni instrumeniti, kao što su Garancije za Zapadni Balkan, mogu najbolje da pomogu u ovoj situaciji.
Varhelji dodaje da EU radi i sa regionalnim organizacijama kao što su CEFTA, Trgovinska zajednica i Regionalni savjet za saradnju kako bi se olakšao transport osnovne robe kako u regionu tako i između regiona i EU.
Kaže i da je region zatražio da se granični prelazi sa EU uvrste u prijedlog Evropske komisije o uvođenju tzv “zelenih linija” koje bi trebalo da olakšaju i ubrzaju transport robe širom Evrope.
“Situacija se brzo mijenja i moraćemo da se prilagođavamo. Zatražio sam od šefa Delegacije EU u Srbiji Sema Fabricija i njegovog tima da blisko sarađuju sa vama, ako što će i naše briselske službe to činiti sa srpskom misijom”, zaključio je Varhelji. Tanjug