BRISEL, Savjet EU je na samitu predsjednika i predsjednika vlada, završenom u petak u Briselu, donio odluku o stvaranju Energetske unije s ciljem ubrzavanja infrastrukturnih projekata kojima će biti povezana energetska infrastruktura širom Evrope, a s naglaskom na ekološke energente, poput gasa i obnovljivih izvora.
Iako se BiH nigdje ne spominje, jasno je da se energetski projekti koji se pominju ne mogu realizovati bez prolaska kroz teritoriju zapadnog Balkana. “Nezavisne” su prije nekoliko sedmica najavile usvajanje nove energetske strategije, koju je prvo razmatrala Energetska zajednica s ciljem reformisanja energetskog sektora EU i zemalja zapadnog Balkana koje su potpisnice sporazuma.
Kako je navedeno u briselskim zaključcima, traži se ubrzanje infrastrukturnih projekata za električnu energiju i gas, a posebno prema perifernim regionima, s ciljem obezbjeđenja funkcionalnog unutrašnjeg energetskog tržišta.
Savjet EU poziva na punu implementaciju i rigoroznu primjenu postojeće energetske infrastrukture, kao i pojačavanje legislature za bezbjednost snabdijevanja. Takođe, poziva se i na usklađenost sa svim normama EU u ovoj oblasti.
“Potrebna je potpuna usklađenost s evropskim zakonodavstvom svih sporazuma koji se sklapaju sa spoljnim dobavljačima gasa. Posebno je potrebna potpuna transparentnost takvih sporazuma i njihova puna usklađenost s evropskim energetskim odredbama”, istaknuto je u zaključcima.
Takođe, poziva se i na regionalnu saradnju, posebno sa susjednim zemljama EU.
“Potrebno je iskoristiti sve instrumente koji stoje na raspolaganju radi uspostavljanja strateških energetskih partnerstava sa zemljama proizvođačima i sa zemljama kroz koje prolazi gas ka Evropi. Potrebno je raditi na promociji energetske bezbjednosti, a istovremeno obezbijediti suverenitet u odlučivanju zemljama da razviju i čuvaju vlastite izvore energije”, navedeno je.
U Energetskoj zajednici su nam u petak rekli da je Energetska unija politički projekat, čije su ključne karakteristike bolja implementacija postojeće legislative i integracija energetskih tržišta kroz veću interkonektivnost među zemljama.
“EU je pokazala spremnost da poveća finansijsku podršku većem broju energetskih projekata koji su u interesu Energetske zajednice, uključujući i novi međukonektor na granici BiH sa Srbijom i sa Crnom Gorom”, naveli su, uz napomenu da će bolje povezivanje sa susjedima donijeti BiH pogodnosti u povećanju iskoristivosti hidropotencijala i izvozu struje. Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku, smatra da ovim zaključcima EU prvenstveno želi da riješi svoj problem i povezivanje sjevera i juga EU, koje je jedino moguće preko teritorije zapadnog Balkana.
On napominje da je energetska sigurnost prioritet EU i da će ona, kroz Energetsku zajednicu, nastojati da realizuje infrastrukturne projekte preko naše teritorije, koji se odnose i na gas i na električnu energiju.
“Koridori koji su planirani će povezati regionalna tržišta i tako povećati bezbjednost u snabdijevanju na cijelom evropskom teritoriju. Od svih mogućnosti koje se spominju – BiH odgovaraju sve. Bilo kakav tranzit nama donosi prihod”, rekao je u petak Milovanović.
Dodao je da je ovim omogućeno i Rusiji da, ako ima ekonomski interes, gradi svoju infrastrukturu, pod uslovom da se poštuju slobodno tržište i evropske norme.
Novac za države istočne Evrope
Velika Britanija će uložiti oko 30 miliona dolara u 2015. godini kako bi pomogla državama istočne Evrope da se “odupru dominaciji” Rusije, izjavio je britanski premijer Dejvid Kameron listu “Telegraf”.
Kako je istaknuto, sredstva će biti upotrijebljena za podršku demokratiji i reformama u BiH, Srbiji, Moldaviji i Gruziji, državama koje Kameronova vlada vidi kao najosjetljivije na ruski uticaj, kažu britanski zvaničnici.
“Rekli smo ovim zemljama da želimo da ih podržimo u tranziciji u demokratiju. To ne treba da budu samo riječi. U vrijeme kada se suočavaju sa zastrašivanjem iz Rusije, treba da budemo uz njih i ponudimo im pomoć”, rekao je “Telegrafu” britanski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman. (Srna)