SARAJEVO – Ukupan obim robne razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u prošloj godini je bio 36,5 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza-izvozom 66,6 odsto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, predstavljeni danas u Sarajevu.
Predsjednik STK Ahmet Egrlić ocijenio je 2021. godinu kao relativno uspješnu poslovnu godinu, obilježenu rastom izvoza te izlaskom iz recesije.
Evropska unija i dalje je najznačajniji partner BiH. Od 14,6 milijardi maraka ukupnog izvoza iz BiH, 65,8 odsto ostalo je na tom području. Sa druge strane, uvoz iz EU iznosio je 14,4 milijarde KM ili 72,1 odsto svega što je stiglo u BiH.
Najviše se izvozilo u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Italiju i Austriju, a najviše je uvoženo iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke i Italije.
Najviše je izvožena električna energija, zatim sjedala, izolovana žica, konstrukcije i drvo obrađeno po dužini dok su se sa druge strane najviše uvozili naftni derivati, automobili, lijekovi, aluminij, te kameni ugalj.
“Činjenica da je Evropska unija naše najznačajnije izvozno tržište, znači da su robe koje se proizvedu u BiH iznimno visokog kvaliteta i da ispunjavaju evropske standarde”, ocijenio je potpredsjednik komore Vjekoslav Vuković.
Kada su u pitanju zemlje CEFT-a, najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz regiona je Srbija.
Na tržište susjedne zemlje izvezena je roba vrijedna oko 1,8 milijardi KM, što je za 48,2 odsto više nego 2020. godine.
U istom periodu iz Srbije je uvezena roba vrijedna 3,2 milijarde KM i time je povećan izvoz za 28,6 odsto.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac koji je prisustvovao predstavljanju rezultata je kazao kako su BiH potrebna nova tržišta.
“Ne umanjujući značaj tržišta EU, smatram da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi”, kazao je Košarac.
Istakao je kako se zalaži za promjenu nepovoljnog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ali da tu nema saglasnosti na nivou BiH.
Ipak, kako je zaključio, uzimajući u obzir sve izazove koje je pred domaći privredni sektor postavila pandemija Covid-19, ohrabrio ga je podatak da je u 2021. godini zabilježen rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene za 30,9 posto u odnosu na 2020.
U tzv. ostalim trzištima ili trećim zemljama u ekonomskom smislu, najznačajniji partner po obimu razmjene je Turska sa kojom je tokom prošle godine obim robne razmjene iznosio 1,5 milijardi maraka.
Generalno, izvozu i u uvozu vrijednosno najviše učestvuju mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, voće i povrće, a u uvozu žitarice i proizvodi na bazi žitarica, pića i alkohol.
CAPITAL/Agencije