SARAJEVO/BANJALUKA, Zvanični statistički podaci o povećanju zaposlenosti u BiH tokom 2016. za 30.000 radnika vjerovatno nisu tačni, upozoreno je u najnovijem izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske za prvi kvartal 2017. godine.
Umjesto toga, kako su istakli, izvjesno je da je došlo do smanjenja zaposlenosti, i to za čak 90.000.
U izvještaju su prvo navedeni zvanični statistički podaci domaćih nadležnih agencija, prema kojima je zaposlenost povećana za pomenutih 30.000, odnosno 4,4 odsto. Prema tim zvaničnim podacima, oko 16.000 ljudi zaposleno je u sektoru usluga, dok ih je oko 5.000 dobilo posao u prerađivačkoj industriji. Takođe, zvanični podaci BiH pokazuju da je došlo do smanjenja nezaposlenosti i to za čak 5,5 odsto.
Međutim, Evropska komisija ukazuje na sprovedeno istraživanje koje pokazuje drugačije stanje stvari, odnosno povećanje nezaposlenosti.
“Prema ovom istraživanju, zaposlenost je smanjena za 3,5 odsto, odnosno 90.000 ljudi, nezaposlenost pala za 13 odsto ili 42.000 ljudi. Razlozi za pad broja zaposlenih i nezaposlenih bi mogli biti obeshrabrenost građana da se registruju za traženje posla ili napuštanje zemlje”, navedeno je u izvještaju.
Podsjećamo da su brojni političari u BiH na sva tri nivoa vlasti tvrdili da je na osnovu statističkih podataka vidljivo da se ispunjava njihov plan o smanjenju nezaposlenosti i povećanju zaposlenosti.
Osim na problem pada zaposlenosti, EU upozorava i na to da je nezaposlenost mladih i dalje alarmantno visoka i da iznosi čak 60 odsto.
“Ogromne razlike između zvaničnih podataka i istraživanja ukazuju na značajno prisustvo sive ekonomije i slabost institucija koje se bave zapošljavanjem”, upozoreno je u izvještaju Evropske komisije.
Dobra vijest je da je onima koji su još zaposleni zarada u 2016. porasla za 1,7 odsto poređeno sa 2015. godinom.
Podsjetili su i da je Međunarodni monetarni fond upozorio da će isplata druge tranše Produženog aranžmana u visini od 80 miliona eura biti odgođena.
“To će neminovno dovesti do kašnjenja u finansiranju važnih infrastrukturalnih projekata i reformi jačanja finansijskog sektora u zemlji”, navedeno je u izvještaju.
Iako Evropljani deflaciju, koja je veliki problem, i dalje vide prisutnu u BiH, ističu da ohrabruju znakovi blage inflacije zbog rasta potrošačkih cijena za 0,7 odsto u januaru i 1,2 odsto u februaru.
“Prethodnih mjeseci cijene u zemlji su pale za 0,4 odsto u četvrtom kvartalu 2016. godine, a važni faktori u tome su bili pad cijena uvozne robe, odnosno odjeće i obuće, dok je, na primjer, došlo do povećanja cijena u obrazovanju”, naveli su oni. Indikator.ba