SARAJEVO – Stabilnu energetsku infrastrukturu finansiranu sredstvima Elektroprenosa BIH najbolje su iskoristili kadrovi HDZ-a koji su u zakonskom i institucionalnom haosu koji je kreirao SBB-ov Boriša Misirača na poziciji direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju stvorili monopolistički položaj nad dinamičkim kvotama za solarne elektrane dodijeljene van zakonskog okvira.
Sredinom 2017. godine Dragan Čović i Matan Žarić svečanim presijecanjem trake i simboličnim pritiskom tastera pustili su u rad TS 110/x KV Čitluk 2. Vrijednost kompletnog projekta iznosila je 5,4 miliona, a posao izgradnje dobio je konzorciji Dalekovod d.o.o. Mostar i Dalekovod d.d. Zagreb.
Identično kao i na primjeru TS Šipovo, o čemu je tačno.net pisao u prvom dijelu serijala, zvanični razlozi izgradnje su preopterećenje mreže te blizina autoputa a ovaj objekat je zamišljen kao napojna tačka za energetske objekte te industrijsku zonu Ljubuški-Čitluk.
Na svečanosti povodom izgradnje TS Čitluk 2, 2017. godine Matan Žarić istakao je da su na području Hercegovine u planu proširenja TS Nevesinje, TS Ljubuški, TS Stolac, Uskoplje, Mostar 7 te izgradnja TS Željuša.
Sa ove vremenske distance jasno je da su energetske investicije i postojana energetska mreža Elektroprijenosa BIH u Hercegovini kreirale infrastrukturu za masovnu izgradnju solarnih elektrana čiji vlasnici su bliski HDZ-u BIH.
Na koji način Elektroprenos BIH planira razvoj elektrodistributivne mreže, koja je opravdanost izgradnje milionskih trafostanica poput TS Šipova ili TS Čitluk 2 te da li vlasnici energetskih postrojenja hidroelektrana solarnih elektrana ili vjetroparkova direktno utiču na investicione planove ovog preduzeća pitali smo Alaudina Alihodžića, izvršnog direktora za planiranje i inženjering.
„Sve je urađeno u skladu sa važećim zakonskim, podzakonskim i internim aktima Kompanije.“ Alaudin Alihodžić
U carstvu poticaja: Boriša Misirača
O mandatu Boriše Misirače na poziciji direktora OIEIEK-a (Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju) koji je obilježen nizom nepravilnosti kolege sa portala Žurnal iscrpno su pisali.
Dodjele tenderskih ugovora kao i zapošljavanje mimo procedura samo su manji segment uočenih nepravilnosti i nezakonitosti. Najveća zaostavština Misirače na ovoj poziciji je dodjela dinamičkih kvota za solarne elektrane mimo zakonskog okvira.
Odlukom Vlade FBIH u novembru 2018. godine bez ijedne rasprave ažuriran je APOEF (Akcioni plan FBIH za korištenje obnovljivih izvora energije) kojim su podsticajne-dinamičke kvote za solarne elektrane uvećane za dodatnih 11 MW. Podsjećamo ovo ažuriranje APOEF-a koje je urađeno mimo zakona o korištenju OIEIEK-a zvanično je obrazloženo velikom zainteresovanošću investitora i „neograničenim potencijalom sunca“.
Međutim, povećanje od 11 MW podsticajnih-dinamičkih kvota za solarne elektrane nije bilo dovoljno zainteresovanim investitorima. U institucionalnom haosu, amnestiran i potpuno zaštićen od Federalnog ministarstva energetike i rudarstva (FMERI) kao i Regulatorne komisije za energiju (FERK), institucija nadležnih za kontrolu zakonitosti rada Operatora za OIEiEK, Boriša Misirača, će stvaranjem sopstvene parainstitucije svojevoljno i potpuno mimo zakona, dodijeliti dodatnih 16 MW podsticajnih kvota.
Takođe veoma važno je i naglasiti da je nadležno resorno ministarstvo bilo informisano o dešavanjima u Operatoru kroz Izvještaje finansijske policije, raznih inspekcija, dopisima Upravnog odbora kao i dopisima sindikata Operatera.
Ovi navodi potvrđeni su nalazima finansijske kontrole Ureda za reviziju FBIH koja je urađena nakon što je Vlada FBIH tek nakon isteka četverogodišnjeg mandata razriješila Borišu Misiraču sa ove pozicije.
Analizirani rad OIEIEK-a u 2019-toj i 2020-toj godini pokazao je niz ozbiljnih nezakonitosti zbog kojih je Ured dao dvostruko negativno mišljenje o poslovanju Operatora. Zbog pomenutih nezakonitosti federalni revizori su izdali čak 37 preporuka, od kojih su najznačajnije one koje se tiču upravo nezakonite dodjele dinamičkih kvota.
Parlamentarno saslušanje u vezi sa ovim negativnim izvještajem, javnosti je približilo finansijske posljedice nelagalno dodijeljenih podsticajnih kvota u mandatnom periodu sina preminule nekadašnje zamjenice predsjednika VSTV i državne tužiteljice Jadranke Lokmić- Misirače.
U toku ove rasprave, član parlamentarne komisije za reviziju, Elvir Karajbić je istakao da su u tajnosti i prikrivanju nezakonitog rada Operatora za OIEIEK-a direktno učestvovali Vlada FBIH kao i resorni ministar Nermin Džindić koji su o nezakonitostima u radu bili blagovremeno i kontinurano obaviještavani.
„Najveći kriminal svakako je uočen na način da su u pravo dobijanja podsticaja uvođena preduzeća mimo vladinog akcionog plana. 15,6 MW se potiče mimo vladine odluke. U finansijskom smislu to čini štetu Federaciji BIH u iznosu od 51 milion KM. Polovinu tih sredstava platiće građani putem naknada za podsticanje koje se plaća uz račun za električnu energiju.“
Zbog neregularnosti u radu Boriše Misirače nadležnom Tužilaštvu HNK-a od strane radnika OIEIEK-a predate su tri krivične prijave. Iz ove institucije nisu nam odgovorili u kojoj fazi su istrage, mada su radnici prvu krivičnu prijavu protiv Misirače predali još u oktobru 2019.
Početkom decembra 2020. godine nakon nekoliko najava Vlada FBIH konačno je, zbog isteka 4-godišnjeg mandata, razriješila Borišu Misiraču a na njegovu poziciju kao vršioca dužnosti imenovala Željka Dolečeka, nekadašnjeg sekretara Udruženja proizvođača energije iz obnovljivih izvora u BIH i kandidata HDZ-a na lokalnim izborima u Novom Sarajevu.
Usput , Vlada je smijenila i predsjednika UO Operatora Jasmina Lizdu i Ramiza Zajmovića, koji su ministru Džindiću slali dopise o nezakonitostima tražeći da se isti zbog toga smijeni. Jedini član UO kojeg Vlada neće smijeniti biti će Frano Glavaš. Upravo njega, Vlada FBiH će imenovati za novog predsjednika UO Operatora za OIEiEK.
Činjenicu da je Glavaš inače uposlenik Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, FERK nije smatrao sukobom interesa, iako Operator prodaje struju iz obnovljivih izvora snabdjevačima među kojima je upravo i kompanija u kojoj je zaposlen.
U oktobru ove godine bez mnogo pompe novi direktor konačno objavljuje spisak privilegovanih proizvođača električne energije, ali i ne i dodjeljene dinamičke kvote, a što je zakonska obaveza. Bez provedene revizije nezakonito sklopljenih ugovora u periodu mandata Misirače, ovaj potez Željka Dolečeka otvorio je prostor za legalizaciju milionske pljačke građana FBIH, koju je operativno sprovodio Misirača nezakonitom dodjelom nepostojećih kvota.
Više od mjesec dana Željko Doleček odbija da odgovori na postavljena pitanja portala Tačno.net.
Iako su prema Zakonu o korištenju obnovljivih izvora, zaduženi da nadziru poslovanje Operatora za OIEiEK, iz FERK-a su naglasili da ne mogu komentarisati nalaze Ureda za reviziju FBIH.
Iz resornog ministarstva nismo dobili komentar na nepravilnosti uočene finansijskom revizijom Operatora za OIEIEK.
Nema majorizacije u dinamičkim kvotama
Razloge administrativne šutnje možda najbolje ilustruju matematički izračuni naknada koje će biti isplaćene korisnicima 16,9 MW nelegalno dodijeljenih podsticajnih kvota za ugovore koji su potpisani tokom 2019. i 2020. godine, a nakon što je APOEF-om određenih 23 MW podijeljeno.
Garantnu cijenu otkupa električne energije iz solarnih postrojenja određuje FERK i ove cijene zavise od snage solarne elektrane. Tako će prema sadašnjim cijenama za finansiranje 16,9 MW u toku jedne godine biti potrebno 7,17 miliona KM. Kako su ovi ugovori potpisani na ugovorni period od 12 godine za finansiranje ovih elektrana u konačnici će se izdvojiti 85,4 miliona KM.
Od pomenutih 85,4 miliona ukupno 51,1 milion podsticaja dolazi iz naknada koje uplaćuju građani FBIH. Podsjećamo u proteklih 4 godine, za vrijeme mandata Boriše Misirače, naknada za obnovljive izvore energije porasla ja za 500%.
U ovom kontekstu zanimljiva je i raspodjela naknada koje se prikupljaju u FBIH na osnovu naplate kupcima električne energije. Prema izvještaju o rekapitulaciji naknada za finansiranje obnovljivih izvora u ovoj godini je prikupljeno 30 miliona KM od čega je Elektroprivreda BIH od svojih korisnika prikupila oko 76% ovog iznosa, a Elektroprivreda HZHB nešto više od 20%.
Međutim, za razliku od prikupljenih sredstava, raspodjela ovih sredstva ide u korist proizvođača priključenih na mrežu Elektroprivrede HZHB. Tako je za podsticaje proizvođačima koji su u sistemu ove elektroprivrede isplaćeno 14,1 milion KM (77%) dok je proizvođačima na mreži Elektroprivredi BIH po ovom osnovu pripalo 4,2 miliona KM (23%).
Kamen, krš i solar: GP Toming
Konačno objavljen registar privilegovanih proizvođača otkriva snažan monopolistički položaj kompanije GP Toming Grude nad podsticajima za solarne elektrane.
Miro Tomas ratni zapovjednik HVO-a i član HVIDRE svoju multimilionsku imperiju stvorio je nakon rata u BIH na građevinskim poslovima u Hercegovini. Prema pisanju medija kao i zvaničnom izvještaju nekadašnje privremene upraviteljice Hercegovačke banke Tobi Robinson kompanija GP Toming bila je uključena u prvobitni prenos dionica sa Zapadno hercegovačkog kantona na privatne kompanije koje su svoje dionice Hercegovačke banke plaćale izvođenjem građevinskih radova za spomenuti kanton.
Podsjećamo afera Hercegovačka banka otkrila je način na koji je tadašnji vrh HDZ-a oštetio državni budžet Republike Hrvatske za više od milijardu kuna te otkrila model funkcionisanja ove stranke. Jedan od predvodnika nemira i organizatora cestovne blokade koje su nastale u Hercegovini, preciznije u Grudama nakon što je visoki predstavnik poslao u banku snage SFOR-a i postavio privremenog upravitelja bio je upravo vlasnik firme GP Toming, Miro Tomas. Tomas će za ovu blokadu na ulicama Gruda, koristiti upravo svoju građevinsku mehanizaciju.
Danas ugledni hotelijer i vlasnik ekskluzivnih objekata po Jadranskoj obali Miro Tomas svoju poslovnu strategiju u Bosni i Hercegovini temelji na izgradnji i proizvodnji subvencirane električne energije iz solarnih elektrana.
Prema dostupnim podacima na stranici Operatora za OIEiEK, kompanija GP Toming ima danas čak 43 solarne elektrane. Od ovih solarnih elektrana, njih ukupno 39 imaju pojedinčane snage od po 150kW, dok su 4 solarne elektrana u vlasništvu Mire Tomas pojedinačnih snaga od po 1MW.
Pomenutih 43 solarne elektrane, uspješnog bivšeg ratnog zapovjednika HVO, imaju ukupnu instalisanu snagu od 9,85MW. Sve ove elektrane su u sistemu podsticaja, novcem koje uz račune za struju plaćaju građani Federacije BiH.
Prema objavljenim izvještajima Operatora za OIE na web stranici i garantovanih cijena FERK-a koje su važile u trenucima dodjeljivanja ugovora, a koje se pri dodjeli 12-godišnji ugovora više ne mijenjaju, ovih 43 solarne elektrane u vlasništvu kompanije Toming samo za jednu godinu ostvaruje prihode od prodaje između 4,6 i 4,8 miliona KM.
Za 12 godina, na koliko se potpisuju ovi unosni ugovori, kompanija Toming po ovom osnovu će prihodovati više od 56 miliona KM.
Od ukupno 23 MW koje su APOEF-om dodijeljene za solarne elektrane, na solarne elektrane u vlasništvu Mire Tomasa, vlasnika Tominga otpada skoro 10MW. Prema raspoloživim podacima na stranci Operatora, Tomingove 4 solarne elektrane od po 1MW dobile su predugovore odnosno dinamičke kvote, tek u septembru 2020. za vrijeme Boriše Misirače, iako su u tom momentu sve dinamičke kvote već odavno potrošene.
Iz kompanije Toming nisu željeli komentarisati dodjelu ugovora u ovom periodu.
Prema dostupnim podacima u periodu nakon što su zakonska 23 MW dinamičkih kvota podijeljeno 194 solarna postrojenja su dobila ugovore. Za finansiranje ugovora potpisanih u periodu mandata Boriše Misirače bit će izdvojeno cca 85,4 miliona KM.
Za portal Tačno.net odbili su da govore: Mato Matan Žarić, uprava kompanije Dalekovod Mostar, Željko Doleček sadašnji direktor OIEIEK-a, Boriša Misirača kao i uprava kompanije GP Toming.
Do objave teksta na naše pismene upit nisu odgovorili: Elektroprenos BIH, Elektroprivreda HZHB, Tužilaštvo HNK-a i Federalno ministarstvo energije i rudarstva.
Ukoliko njihovi odgovori stignu na našu adresu, rado ćemo ih objaviti.