BANJALUKA, S obzirom na činjenicu da Republika Srpska (RS) raspolaže znatnim energetskim potenijalima, njeno opredjeljenje je da se dođe do dokumenta koji će u narednih 20 godina dati putokaz i dalje smjernice za razvoj energetike, odnosno što veće energetske nezavisnosti RS, koja će biti jedan od osnovnih pokretača privrednog razvoja, izjavio je pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Ljubo Glamočić.
On je rekao da se 2009. godina u RS smatra jednom od najuspješnijih u proizvodnji električne energije, dodavši da je planirana proizvodnja oko 5 500 gigavat časova, od čega 3 100 je iz termoelektrana, a iz hidroelektrana 2 600 gigavat časova.
Glamočić je na konferenciji za novinare rekao da je na radionici o temi “Strategija razvoja energetike RS do 2030. godine” raspravljano o tome kako se vidi dalji razvoj energetike u smislu izgradnje novih energetskih objekata, djelatnosti u oblasti gasifikacije, te toplifikacija još jednog broja lokalnih zajednica u RS, jer tek 12 odsto većih sredina ima riješen problem organizovanog snabdijevanja toplotnom energijom.
Glamočić je kazao da je izvođač projekta konzorcijum sastavljen od Energetskog insituta “Hrvoje Požar” iz Zagreba i Ekonomskog inistuta Banjaluka i da bi radna verzija strategije trebalo da bude završena do kraja godine.
Direktor banjalučkog Ekonomskog instituta Duško Jakšić rekao je da je Vlada RS vrlo aktivno i odgovorno pristupila izradi strategije, zbog toga što RS ima problema sa ekonomskim razvojem i prijeku potrebu da ga ubrza, kako bi postala ravnopravan partner za buduće evropske integracije.
“Istovremeno RS je jedan od rijetkih ekonomskih subjekata u okruženju koja ima određene viškove električne energije. Zato je osnovni cilj strategije da se vidi da li raspoloživi resursi i izvori energije omogućavaju brzi razvoj Srpske”, napomenuo je Jakšić.
On je istakao da je od 2000. godine do danas ostvarena zavidna dinamika rasta društvenog bruto porizvoda od šest odsto, što niko u okruženju nije postigao, dodavši da se u narednih 10 ili 20 godina kao imperativ postavlja da on raste najmanje za pet odsto, da bi se stigle razvijenije susjedne zemlje.
“Zbog toga smo u strategiji kao osnov postavili dva scenarija razvoja. Po jednom, koji je vrlo optimističan, RS bi u narednih 20 godina trebala da raste po prosječnoj stopi od 6,5 odsto, što je zahtjevan cilj, jer cijela Evropa bilježi stopu rasta od 1,5 do dva, a susjedne zemlje od tri do četiri odsto”, naveo je Jakšić.
On je dodao da drugi, realniji scenario podrazumijeva visokih četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
Jakšić je pojasnio da bi po prvom scenariju RS trebala u tom periodu bruto nacionalni proizvod od sadašnjih osam milijardi KM podići na 25 milijardi KM, odnosno za 3,5 puta, a po drugom 2,3 puta.
On je kazao da je bitno utvrditi da li energetski sektor može da prati takav razvoj i da li će to moći tokom narednih 20 godina, zbog čega se ušlo u priču izrade energetske studije.
Direktor zagrebačkog Energetskog insituta “Hrvoje Požar” Goran Granić kazao je rad na sgrategiji počeo prije tri mjeseca i da će rezultat tog rada biti dva dokumenta, analitika mogućnosti razvoja energetike i tekst strategije, koji će sadržavati bitne činjenice o pravcima razvoja.
“RS do 2030. vidimo kao regiju u okviru BiH koja će biti dio EU i u tom kontekstu razmišljamo prilikom izrade strategije”, napomenuo je Granić, dodavši da energetika ne smije biti prepreka razvoju RS.
On je rekao da će se voditi računa o ravnomjernom razvoju RS, za šta će trebati i vremena i novca.
Granić je istakao da nijedan vid energije neće biti izuzet iz strategije, od klasičnih izvora koji su danas prisutni, poput hidro i termo energije, a predviđeno je i značajnije korišćenje gasa, obnovljivih izvora energije, poput vjetra, biogasa, dok će energija Sunca u prvom periodu imati manju iskoristivost.
Na radionici je učestvovalo oko 40 predstavnika insitucija i preduzeća koja se bave energetikom, predstavnici ministarstava koja su direktno ili indirektno uključena u pitanja energetike, Privredne komore RS, Elektroprivrede, Rafinerije nafte, toplana i brojni drugi.
