BANJALUKA – Finansijska potreba vlasti Bosne i Hercegovine smanjena je nakon uplate Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u vrijednosti od 305 miliona evra, ali oni i dalje žele novi aranžman, kaže u intervjuu za “Nezavisne novine” Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH.
“Ne mislim da ova alokacija na bilo koji način utiče na to kako ćemo se mi ponašati u novim pregovorima, ako i kad se dese. Mi ćemo procijeniti ekonomsku situaciju i pričati s vlastima koje reforme mislimo da su najvažnije”, rekao je Džuel.
NN: BiH od MMF-a dobija oko 305 miliona evra. Možete li nam ukratko objasniti šta je to SDR alokacija?
DŽUEL: To je alokacija koja se dešava u izuzetnim okolnostima i nije nešto što mi uobičajeno radimo. Osim toga, to je najveća alokacija u istoriji i vrijedna je oko 650 milijardi dolara. Posljednja globalna alokacija koju smo imali desila se 2009. SDR su specijalna prava vučenja. To je međunarodna rezervna valuta kreirana od strane MMF-a kao dopuna na devizne rezerve zemalja članica. SDR alokacija ne predstavlja kredit. Međutim, korištenje SDR alokacije nije u potpunosti besplatno. Ako BiH zamijeni svoje SDR-ove za evro ili neku drugu valutu, moraće platiti tzv. SDR kamatu na konvertirani iznos. Trenutno ta SDR kamata iznosi 0,05 odsto.
NN: Ispravite me ako griješim, ali moj osjećaj je da su ovom alokacijom naši političari nagrađeni za nerad i nesprovođenje reformi. Vi ste i u intervjuima koje ste davali “Nezavisnim novinama” javno govorili da BiH neće dobiti novac ako ne bude reformi, zar ne?
DŽUEL: Morate da razlikujete naš odnos sa BiH u okviru kreditnog aranžmana u odnosu na ovo što se dešava sada. Ovo sada je injekcija likvidnosti u globalni ekonomski sistem. To je injekcija pravo u ruku da pomogne svijetu da se oporavi od krize bez presedana izazvane kovidom. Znači, u okviru normalnog aranžmana novac dodjeljujemo samo u zamjenu za reforme. Ako bude pregovora o novom kreditnom aranžmanu, mi ćemo insistirati na reformama kao i dosad.
NN: Neki političari objašnjavaju da je to ionako naš novac, na koji mi imamo pravo. Da li je to tačno?
DŽUEL: Odluku o SDR alokaciji donijelo je 190 članica MMF-a. Oni su donijeli odluku da resurse MMF-a stave na raspolaganje zemljama članicama.
NN: Da li mislite da će, nakon što su dobili 305 miliona evra, naši političari biti više ili manje voljni da s vama zaključe novi aranžman?
DŽUEL: Drugi način da postavite isto pitanje je da li postoji apetit za sprovođenje reformi ili ne, i kakva je potreba za finansiranjem. U svjetlu ove alokacije, može se reći da je finansijska potreba smanjena, jer će BiH dobiti ekvivalent od oko 305 miliona evra, koliko iznosi SDR alokacija. Međutim, kada pričamo s vlastima, oni kažu da su zainteresovani za novi program. Oni nam kažu da benefiti postoje i mimo finansijskih sredstava, jer aranžman donosi više discipline i koordinacije, drugi donatori se interesuju da li će biti aranžmana, a i agencije za rejting žele da vide blisku saradnju vlasti i MMF-a.
NN: Da li mislite da je nakon ove alokacije autoritet Misije MMF-a za BiH barem malo poljuljan, jer ste insistirali da novca nema bez reformi? Ili isto pitanje na drugi način: Da li ćete u budućnosti biti pažljiviji u smislu postavljanja uslova koje vlasti moraju ispuniti da bi dobile novac?
DŽUEL: Ne mislim da ova alokacija na bilo koji način utiče na to kako ćemo se mi ponašati u novim pregovorima, ako i kad se dese. Mi ćemo procijeniti ekonomsku situaciju i pričati s vlastima koje reforme mislimo da su najvažnije. A onda ćemo se pokušati usaglasiti o tome koje reforme treba da budu u novom programu.
NN: Da li to znači da će uslovi biti slični uslovima od prošlog puta?
DŽUEL: Mislim da je još rano da pričamo o uslovima o programu za koji ne znamo kada će i da li će se desiti. Kao što znate, pregovori su suspendovani u decembru prošle godine, jer se nismo uspjeli dogovoriti s vlastima o kritičnim reformama. Nejasno je u ovom trenutku kako će se to dogoditi niti možemo predvidjeti kakva će biti situacija, jer postoji mnogo neizvjesnosti u vezi s kovidom. Broj novih slučajeva raste i ko zna gdje ćemo biti za nekoliko mjeseci.
NN: Čini se da bh. ekonomija počinje pomalo da raste. Kakva je vaša procjena?
DŽUEL: Mi smo očekivali porast oko tri odsto. Na jesen planiramo posjetu i tada ćemo se malo pobliže pozabaviti situacijom. Izvjesno je da ćemo morati korigovati naše projekcije. Ali zasad predviđamo porast od tri odsto u poređenju s padom od 4,3 odsto prema podacima Zavoda za statistiku. Oni su poslije objavili statistiku koja je pokazala da je pad bliži cifri od tri odsto. Naravno, zbog kovid situacije postoji rizik da se stanje može pogoršati, posebno što će tokom hladnijeg perioda ljudi više boraviti u zatvorenom. Što se tiče fiskalne situacije, vlasti su godinama imale suficite koji su prerasli u deficite tokom kovid krize, što je potpuno primjereno sve dok se bavimo suzbijanjem posljedica korone. Ali kada prevaziđemo kovid krizu, očekujemo da će se vlasti vratiti fiskalnom suficitu.
NN: Građane BiH brine rast cijena. Kakva su vaša predviđanja u vezi s inflacijom?
DŽUEL: Ove godine vidimo inflaciju u odnosu na deflaciju, koju smo iskusili prošle godine. To je i bilo realno očekivati s obzirom na to da se ekonomija oporavlja od recesije. Glavni pritisak na stopu inflacije dolazi od cijena transporta koje su dodatno porasle usljed rastuće cijene nafte. Pitanje je da li će inflacija nastaviti da raste i narednih godina. Zasad predviđamo da će inflacija i dalje biti umjerena.
Što prije imenovati novi sastav Upravnog odbora Centralne banke
NN: Kriza imenovanja nove uprave Centralne banke je otklonjena, barem zasad, imenovanjem novog-starog borda u mandatu vršilaca dužnosti. Koliki je rizik da se ovakva kriza u Centralnoj banci BiH ponovi, s obzirom na to da je vama ova institucija veoma važna?
DŽUEL: Apsolutno nam je važna zato što je to jedna od najvažnijih institucija za ekonomiju ove zemlje i od krucijalne važnosti je da funkcioniše nezavisno od politike i bez prekida. Upravni odbor ima pet članova, uključujući i guvernera. Njihov mandat je istekao 11. avgusta, a s obzirom na to da Predsjedništvo nije imenovalo novi sastav Odbora, postojeći odbor je održao sjednicu na kojoj je donio jednoglasnu odluku da se aktivnosti banke moraju normalno nastaviti. To znači da će trenutni članovi ostati na poziciji dotle dok Predsjedništvo ne imenuje nove članove.
NN: Iz ovog što govorite, ne mislite da je moguća nova kriza?
DŽUEL: Ne bih se bavio predviđanjima, ali MMF je zadovoljan činjenicom da Centralna banka normalno funkcioniše. Apelujem na Predsjedništvo da u što kraćem roku donese odluku o imenovanju članova Upravnog odbora.
Nezavisne novine
