SARAJEVO – Zbog pada proizvodnje uglja u rudnicima, “Elektroprivreda BiH” je prinuđena da kupi 400.000 tona mrkog uglja za oko 70 miliona KM.
Sa druge strane, stručnjaci kažu da je uvoz električne energije za šest mjeseci premašio 300 miliona KM.
Kako pišu federalni mediji, “Elektroprivreda BiH” je krenula u nabavku oko 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane u Kaknju, za šta je predviđeno da se izdvoji oko 70 miliona KM sa PDV-om.
Naime, kako je ranije saopšteno iz “Elektroprivrede BiH”, u posljednjih godinu dana proizvodnja uglja iz rudnika koji posluju u koncernu ovog elektroenergetskog preduzeća je nedovoljna, te su prinuđeni nabavljati velike količine uglja na slobodnom tržištu.
“Pad proizvodnje doveo je preduzeće u tešku situaciju, zbog čega se određen nivo struje mora kupovati za FBiH“, rečeno je nedavno na konferenciji za medije.
Podsjećamo da je “Elektroprivreda BiH” nedavno tražila više cijene električne energije.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je ranije da je njihova obaveza da osiguraju stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i da održavaju stabilnost energetskog sektora.
Kako stvari sada stoje, struja će od 1. septembra u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto, ali će zadnju riječ na ovaj prijedlog dati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).
I “Elektroprivreda RS” je ranije tražila povećanje cijena električne energije, ali je to u startu presjekao Radovan Višković, premijer RS, rekavši da do kraja godine neće biti viših cijena struje.
Ipak, ukoliko dođe do dodatnih problema u elektroenergetskom sektoru u Srpskoj i prekomjernog uvoza te loše hidrologije, pitanje je kako će se ovo javno preduzeće izboriti sa svim tim, te da li će možda jedini način biti da cijena struje bude viša.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kazao je federalnim medijima da je BiH za šest mjeseci ove godine na uvoz struje potrošila 320 miliona KM.
“Uvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine porastao je za četiri puta u odnosu na isti period prošle godine i na taj uvoz utrošeno je 320 miliona KM“, kazao je Bičakčić za Fenu.
Rekao je da je proizvodnja električne energije u proteklih šest mjeseci iznosila 6,6 teravat-sati (TWh), što je tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je potrošnja na mreži prenosa iznosila 5,5 TWh.
“Fizički obim izvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 3,8 TWh, što je za sedam posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Finansijski efekat tog izvoza električne energije je iznosio 470 miliona KM, što je više za 60 procenata u odnosu na isti period 2024. godine“, pojasnio je Bičakčić.
Prema njegovim riječima, fizički obim uvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine je iznosio 2,7 TWh, što je na nivou uvoza u istom periodu prethodne godine.
“Istovremeno fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,1 TWh, što predstavlja smanjenje od 15 procenata, dok je neto izvoz bio 150 miliona KM i manji je za 29 procenata. Iako se nastavlja trend smanjenja, ipak je još zadržan pozitivan bilans neto izvoza, zahvaljujući prije svega privatnim kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije. Razlog ovako loših energetskih efekata je u nedostatku uglja i donekle u lošoj hidrologiji“, zaključio je Bičakčić.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo slijed svega onoga šta se dešava u posljednje vrijeme.
“Nakon pada izvoza električne energije imamo povećan uvoz električne energije. ‘Elektroprivreda BiH’ mora da kupuje ugalj, jer rudnici u njihovom koncernu ne mogu da isporuče sve te količine koje su njima potrebne. Da li je to dobro i zašto se radi? ‘Elektroprivreda BiH’ ne daje odgovore na to, nego ide u nabavku. Došli smo do jednog zida, odnosno ne znamo kuda to sve vodi, a sumnjam da ni u ‘Elektroprivredi BiH’ to ne znaju“, naglasio je Bečarević. Nezavisne