SARAJEVO, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu danas je, 51 godinu nakon svog osnivanja, održao promociju diplomanata, odnosno 27 magistara tehničkih nauka, 100 diplomiranih inženjera elektrotehnike, koji su završili prvi i drugi ciklus bolonjskog studija, 48 diplomiranih inženjera elektrotehnike, koji su završili petogodišnji studij i 146 studenata koji su završili samo prvi ciklus studija po bolonjskom modelu, rekao je dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu prof. dr Narcis Behlilović.
U kontekstu ovih rezultata dekan je izrazio veliko zadovoljstvo jer je inženjerski poziv specifičan po tome što inženjeri imaju zadatak da ideje pretvaraju u racionalne sisteme.
Zato smatra da je činjenica što je naše društvo bogatije za ovoliki broj inženjera veoma značajna i pozitivni iskorak.
Međutim, pored sreće u ovom trenutku po prvi put je istakao da osjeća dozu zabrinutosti, jer šira društvena zajednica ne čini dovoljno da inženjerima elektrotehnike omogući nastavak radnih aktivnosti.
– Upravo pišem preporuke za zapošljavanje svojim studentima, koji su bili izvrsni. Dakle, kad ti izvrsni ne uspjevaju naći posao tri, četiri mjeseca nakon okončanja studija, onda je pitanje šta će tek biti s onim prosječnim studentima. Pogotovo u današnjoj situaciji, kada je praksa da se zapošljavaju ne oni najsposobniji, nego oni koji imaju najkvalitetnije podupirače, kaže Behlilović.
U dužem periodu, navodi, to će značiti da će i najtalentovaniji studenti tražiti radni angažman u nekim od najrazvijenijih evropskih zemalja.
– Već se polujavno govori da Njemačkoj i visokorazvijenim zemljama prijeti recesija, jer im nedostaje inžinjera. Prema tome, za bh. studente su i u takvim zemljama vrata širom otvorena, dodaje on.
Tako će na primjer Njemačka iako ništa nije uložila u bh. studente dobiti izvrsne inženjere elektrotehnike. Iz tog razloga dekan Behlilović prije dva mjeseca predložio je predstavnicima migracionog ureda inicijativu, koja bi što manje bila štetna za BiH.
– To je isto kao i u sportu lov na talente, te sam predložio stranim predstavnicima koji inače dolaze u našu zemlju da se definiše saradnja bh. i stranih univerziteta i da u sklopu te mobilnosti studenti borave i zajednički definišu programe,odnosno da ovdje žive i rade za naručioca u nekoj stranoj državi. Mislim da je to kompromisan prijedlog, objasnio je Behlilović.
Pri tome, tvrdi, “jasno je da strane zemlje žele da bh. talente inkorporiraju u svoje društvo, jer kao kozervativna Evropa svoje nedostatke i praznine rado voli popunjavati s Evropljanima, a ne sa Azijatima ili Južnoafroamerikancima”.
Takođe, za inženjere elektrotehnike nažalost mjesta više nema ni na samom Elektrotehničkom fakultetu, gdje već dvije godine na vlastitom trošku ima 20 zaposlenika, koje država ne priznaje.
Zaključio je da je najveći zločin kada nakon 15 godina obrazovanja ispunite sve svoje obaveze u izuzetno teškim i složenim uslovima i onda nemate priliku da to nadograđujete u praksi i praktično počnete živjeti. Fena