SARAJEVO – Premda je zvanično zabilježeno 767 potvrđenih slučajeva radne eksploatacije, uključujući i prisilno prosjačenje u posljednjih pet godina, civilno društvo procjenjuje da bi stvarni broj žrtava mogao biti 10 do 20 puta veći.
Ovo je istaknuto danas na predstavljanju novog izvještaja o radnoj eksploataciji na zapadnom Balkanu Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Istraživanje je obuhvatilo Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a istraživači su posebno istakli da je veoma važno imati u vidu činjenicu nedovoljnog prijavljivanja i skrivenu prirodu ove pojave.
Prema njihovim analizama, najveći broj žrtava prijavljen je 2021. godine, uz fluktuacije u narednim godinama, a radna eksploatacija pogađa i lokalne i radnike migrante.
Ovaj oblik eksploatacije, definisan kao zloupotreba na radnom mjestu radi zarade, uključuje poslodavce koji imaju koristi od neetičkog ili nezakonitog tretmana radnika. Uobičajene zloupotrebe uključuju neplaćanje plata ili nisku zaradu radnika, dugo radno vrijeme i nesigurne uslove, često zanemarivanje zakona o radu.
“Radna eksploatacija je sveprisutna u sektorima kao što su građevinarstvo, tekstil, ugostiteljstvo i prehrambena industrija. Radnici trpe neadekvatne naknade, duge sate i okruženje ispod standarda. Ovaj izvještaj pokazuje da zloupotrebe često uključuju oduzimanje ličnih dokumenata, prisilne ugovore na određeno vrijeme i zastrašivanje poslodavaca. Ova pitanja su pogoršana korupcijom i neadekvatnim sprovođenjem zakona, što omogućava ekslpoatatorima da rade nekažnjeno“, navode istraživači.
U studiji se navodi da su organizacije civilnog društva naglasile potrebu za poboljšanim prikupljanjem podataka i standardizovanim sistemima izvještavanja da bi bolje razumjeli i riješili obim radne eksploatacije.
Poboljšanje pravnog i političkog okvira, jačanje sprovođenja zakona i povećanje regionalne saradnje su ključni koraci. Napori se takođe moraju usmjeriti na podršku žrtvama, podizanje svijesti i borbu protiv korupcije.
“Kreatori politike i privatni sektor treba da rade zajedno na promovisanju ekonomske diversifikacije, formalizaciji neformalne ekonomije i reformi programa socijalne zaštite za podršku ugroženim porodicama. Radna eksploatacija na zapadnom Balkanu ne samo da krši ljudska prava, već predstavlja i značajne ekonomske izazove. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup, koji uključuje sve zainteresovane strane, kako bi se osigurali sigurni i pravedni uslovi rada za sve“, navodi se u studiji.
Izvještaj istražuje koliko je česta radna eksploatacija na zapadnom Balkanu i kako pogađa lokalne i strane radnike. Navodi koje su grupe i sektori najugroženiji, uz poseban osvrt na razlike u tretmanu radnika po rodnoj osnovi. Izvještaj opisuje rizike i daje konkretne primjere glavnih oblika eksploatacije radne snage u regionu.
Takođe, razmatra kako institucije, civilno društvo i mediji rješavaju ovaj problem i pružaju preporuke za njegovo suzbijanje. Kompletnu studiju možete pročitati OVDJE.
CAPITAL
