ZAGREB, Ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 odsto za ovu godinu, što je duplo manje od očekivanja s početka godine.
“Prije osam mjeseci očekivao se rast realne lične potrošnje od 1,6 odsto, a sada očekivanje iznosi jedan odsto. Očekivao se rast investicija od 2,6 odsto, sada se očekuje njihov pad od 0,8 odsto. Očekivani realni rast izvoza od četiri odsto sada je smanjen na 2,1 odsto”, navodi se u analizi Hrvatskog udruženja banaka nazvanoj “Pesimizam kao realan okvir za budućnost”.
Ekonomisti upozoravaju posebno na kreditni rejting države, odnosno da su i prije osam mjeseci dobro prognozirali visoke prinose na državne obveznice. Oni zaključuju da su događaji na finansijskim tržištima ove godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okruženju kojim dominira širenje grčke krize na jug Evrope.
“O ovoj činjenici se u našoj javnosti ne govori dovoljno. Spomenuti prinos ne odgovara našem BBB kreditnom rejtingu, što znači da tržišni učesnici procjenjuju da je kreditni rejting direktno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerovatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku, prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije”, smatraju hrvatski bankari.
Hrvatski bankari kuni ipak predviđaju stabilan kurs do kraja godine. U prilog tome govori i raspon prognoza: najveći optimist očekuje kurs na 7,40, a najveći pesimist na 7,50 kuna za jedan evro.