ZAGREB, Vruća jesen i neizvjesna ekonomska budućnost očekuje Hrvatsku i Sloveniju, koje i dalje ostaju jedine zemlje Evropske unije u kojima značajnijeg poboljšanja u borbi protiv krize nema.
Hrvatsku čeka i dodatno smanjene kreditnog rejtinga, od „đubre“ na još niže, a Slovenija će morati da zatraži međunarodnu pomoć ako ne uspje da sanira banke.
U tim krajnje nepovoljnim uslovima u Hrvatskoj se priprema izmjena Zakona o radu, koji donosi niz novina, među kojima i ta da radnik koji odbije nižu platu automatski može da dobije otkaz. Ako hrvatski radnici ubuduće pravovremeno ne dobiju platu, već drugi dan od isteka roka za isplatu mogu da krenu u štrajk. Otpremnine će se prikupljati sve vrijeme dok radnik radi, a izmjene ipak neće bitno poboljšati radne uslove sve manjeg broja zaposlenih u zemlji.
Hrvatsku neće spasiti ni uspješna turistička sezona, a za sada jedino uspjeva prikupljanje poreza i drastična disciplina koja uzrokuje da se usred sezone zatvaraju i hoteli kod kojih je u kasi pronađeno više para nego što je trebalo da bude registrovano. Manjak u državnoj kasi je, međutim, u julu toliko drastičan, da će na jesen zasigurno biti novih restrikcija, ali i štrajkova. Hrvatsko zdravstvo je doslovno pred kolapsom, a i od obećanja da će uskoro krenuti talas investicija zasada nema ništa.
Ni u Sloveniji nema pomaka nabolje, raste i broj nezaposlenih, a ukupno ih je već gotovo 120.000. Ali iz perspektive drugih zemalja u regionu u Sloveniji je i dalje bolje nego igde, iako su predviđanja da bi jesen mogla da donese haos u kombinaciji političkih sukoba i ekonomskih problema. Zoran Janković još nije odlučio hoće li se kandidovati za predsjednika Pozitivne Slovenije, a ako se to dogodi upitna je i budućnost sadašnje vlade Alenke Bratušek. Novosti