– Škrebić: Ništa značajno nije urađeno u ovoj godini, stojimo u mjestu
– Duduković: Pozitivni pomaci postoje, ali nisu dovoljni
– Najbolja odluka Vlade uvođenje naknade za nezaposlene porodilje
BANJALUKA – Privreda Republike Srpske zabilježila je pojedinačne pozitivne pomake u ovoj godini, ali ključni problemi, poput nelikvidnosti i poreskih opterećenja, i dalje nisu riješeni. Godina na izmaku uglavnom je prošla u iščekivanju usvajanja zakona o akcizama i nastavka aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tako da bitnijih odluka koje bi pomogle privredi nije ni bilo, ocijenili su za portal CAPITAL privrednici i ekonomisti.
Sumirajući rezultate u 2017. godini privrednici i ekonomski analitičari rekli su da će ove godine RS imati rast BDP-a, industrijske proizvodnje i zaposlenosti, ali da su svi ti pomaci nedovoljni da bi se govorilo o bilo kakvom značajnijem napretku. Klučni izazovi u 2018. biće odlazak radne snage i realizacija mjera koje su dogovorene sa Vladom RS.
Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić kaže da je u ovoj godini zabilježen privredni rast, da je povećan broj zaposlenih u privredi kao i pokrivenost uvoza izvozom što je pozitivno. Međutim, on ističe da su nastavljeni i negativni trendovi iz ranijih godina koji se odnose na rast zaduženosti privrede i pada likvidnosti preduzeća.
Đurić je potvrdio da je najveći broj prijedloga privrede Vlada prihvatila prilikom izrade Ekonomskih reformi u ovoj godini, ali da je i dalje dilema, imajući u vidu iskustva iz prethodnih godina, da li će i u kojoj mjeri to biti realizovano. Naglasio je da će najveći izazov za privredu RS u idućoj godini biti odlazak radne snage.
Đurić: Nedostatak radne snage veliki problem
„U posljednje vrijeme nam je prilično izražen odliv radne snage koja je vezana za privredu. S druge strane, mi smo tokom cijele ove godine imali rast narudžbi i plašim se da ćemo se suočiti sa ozbiljnim izazovom kako obezbijediti blagovremeno izvršenje svih preuzetih obaveza. Zato smatram da će veći problem u idućoj godini biti kako popuniti postojeća otvorena radna mjesta, nego kako otvoriti nova radna mjesta, s obzirom na to da u gotovo svim djelatnostima imamo nedostatak kvalitetne radne snage“, rekao je Đurić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da ima pozitivnih pomaka, ali da oni nisu dovoljni da bi se moglo govoriti o značajnijem napretku.
On je istakao da će ključni problem i u narednoj godini biti visoka stopa poreza i doprinosa. Kazao je da će poslodavci i dalje insistirati na tome da se ta stopa što prije smanji kako bi novac koji im ostane mogli da iskoriste za povećanje plata i da time pokušaju spriječiti odlazak kvalitetne radne snage.
Na pitanje koja je loša, a koja dobra odluka po privredu koju je Vlda RS donijela u ovoj godini, Škrebić je rekao da takvih odluka i nije bilo mnogo u ovoj godini.
„Jedna od dobrih je memorandum koji smo nedavno sa Vladom potpisali, a u kojem smo predvidjeli niz mjera koje je potrebno uraditi da bi se stanje u privredi poboljšalo. Loše je to što ništa značajno nije urađeno u ovoj godini i što stojimo u mjestu. Nismo sproveli reformsku agendu, a ključna poruka reformske agende je smanjene oporezovanja rada“, rekao je Škrebić.
Direktor banjalučke „Vitaminke“ Žarko Mikić kaže da je ova godina za prehrambenu industriju bila loša, jer su bili loši vremenski uslovi zbog čega su ostali bez određenih sirovina koje su kasnije tri puta skuplje plaćali.
„Dodatni problem predstavljala je kriza u ‘Agrokoru’ koja je pogodila i sve one koji su sa njim poslovali. Zbog toga ne možemo ocijeniti godinu pozitivno, iako statistički pokazatelji govore o tome da je došlo do blagih pozitivnih pomaka“, rekao je Mikić i dodao da očekuje da će do rasterećenja privrede doći iduće godine jer, kako kaže, više nema vremena za čekanje.
Kada su u pitanju odluke koje je Vlada donijela ove godine, Mikić kaže da je dobro što je upostavljen dijalog sa poslodavcima i sindikatom, dok je loše to što RS nema potpunu ekonomsku slobodu.
„Kad to kažem mislim na donošenje određenih propisa koji iznenade i nas koji ovdje živimo, a kako neće strane investitore“, rekao je Mikić.
Ekonomisti: Povećanje putarina jedna od najlošijih odluka
Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Predrag Duduković takođe kaže da, statistički gledano, nekih pomaka ima, ali ističe da je sve to simbolično.
„Mi imamo rast zaposlenih za nekoliko hiljada, ali kada imamo toliko nezaposlenih, ovo je vrlo mali rast da bi se to ekonomski osjetilo. Što se tiče BDP-a, i tu će rast biti oko tri odsto, ali za ekonomiju poput naše to je malo. Da bi imali nekakva značajna pomijeranja i da bi se to osjetilo, moramo imati BDP bar šest odsto“, rekao je Duduković.
On kaže da se ništa bolje ne može očekivati ni u 2018. s obzirom na to da je izborna godina.
„Što se tiče odluka Vlade, dobrih i nije bilo mnogo. Ekonomska politika je dobro zamišljena, ali je pitanje šta će se ostvariti od mjera koje su njome predviđene, s obzirom na to da je i u prethodnom periodu bilo dobrih dokumenata, ali je malo toga ostvareno. Što se tiče poreskih rasterećenja, u 2017. nismo imali ništa od toga, iako je bilo nagovještaja, a čini mi se da je najlošije što je urađeno, a u čemu je dijelom učestvovala i Vlada RS, povećanje putarina. To će se najviše u negativnom smislu odraziti na privredu, a samim tim i na građane“, rekao je Duduković.
Sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Zoran Pavlović koji kaže da je ova godina prošla u iščekivanju rješavanja različitih političkih problema, razvoja događaja po pitanju zastoja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fodnom (MMF) i u iščekivanju usvajanja povećanja akciza na gorivo.
„Kada se sve sabere godina je prošla, a nikakvog napretka nije bilo. Jedino pozitivno u cijeloj godini je bilo što je četiri puta pao prijedlog za povećanje akciza na gorivo, ali je na kraju i to usvojeno uz pomoć međunarodne zajednice. Na brzinu je usvojen i dokument ekonomskih reformi RS koji je krajnje birokratski dokumnet i nema nikave veze sa ekonomskim životom i radom u BiH“, rekao je Pavlović.
Kazao je i da je jedina dobra odluka Vlade RS u ovoj godina bila ta da se obezbijedi naknada od 405 KM nezaposlenim porodiljama.
„Ovo je prvi put da se vodi briga o natalitetnoj politici. Negativno je to što nije bilo nikvog stezanja kaiša, smanjenja javne potrošnje, a u korist realnog sektora. Sve odluke koje je donosila, Vlada je radila samo zbog toga da se koliko-toliko izvrše obaveze budžeta“, naglasio je Pavlović i dodao da se ništa bolje ne može očekivati ni u idućoj godini koja je izborna.
CAPITAL: Marina Čigoja